Već otprilike 5 godina imam problem sa zeleno-zlatnim “bumbarima” koji se pojave u svibnju i uništavaju mi dozrele kvalitetne trešnje u vrtu okućnice. Također uništavaju mi i cvjetove ruža penjačica žute i svijetlo roze boje, dok one intenzivnije boje ne diraju. Napominjem da trešnje uopće ne prskam, ali ruže prskam, što očito za njih ne predstavlja nikakvu prepreku. Napominjem da prvih godina nije bila tako masovna pojava, pa sam ih lovio u flašama s vodom i dodatkom soka, no sada je to invazija kojoj nije moguće stati na kraj. Što poduzeti jer su sve agresivniji i brojniji?
Zeleno-zlatni bumbari, kako ih čitatelj naziva su odrasli oblici kornjaša poznati pod imenom zlatne mare. Dvije su vrste zlatna i bakarna zlatna mara. Neuspjeh prskanja na ružama najvjerojatnije je posljedica loše odabranog sredstva ili prskanja u krivo vrijeme, za što je najbolje koristiti kontaktne insekticide iz grupe sintetskih piretroida (Karate, Decis, Surnialfa ili Beta Bayth). Do nedavno se podcjenjivala njihova štetnost i nisu smatrane važnim štetnicima cvjetova i zrelih plodova slatkog voća poput smokava, bresaka, nektarina, trešanja i krušaka, svega onoga što dozrijeva u doba njihove pojave. U intenzivnim voćnjacima gdje se provode brojna tretiranja, ti su štetnici malobrojni, no u ekstenzivnim voćnjacima i ekstenzivnim nasadima javljaju se u većem broju, često prevelikom, kada prouzroče velike štete. Obično se javljaju u lipnju, pa čak i u srpnju, no ponekih se godina mogu pojaviti već u travnju. Štete koje nanose plodovima u zriobi nisu bezazlene. Njihova pojava u vrijeme zriobe voćaka isključuje svaku mogućnost primjene insekticida. Zlatne mare mogu se sasvim uspješno suzbiti pomoću lovnih posuda s atraktantom, što je i rađeno, ali nedovoljno uporno. Takve posude se mogu kupiti na našem tržištu, a kao najbolje su se pokazale Csalomon® VARb3k Instituta za zaštitu bilja iz Budimpešte. Mogu se i napraviti od 1, 2 ili 5 l plastičnih boca na kojima treba odrezati grlo i izbušiti otvore za špagu ili žicu kojom će se objesiti na granu. U njih se stave zgnječeni plodovi breskve ili nektarine, crno ili bijelo vino uz dodatak šećera ili meda, ostataka nekog džema pomiješanog s vodom. Dvije takve lovne posude na stablu trešnje trebaju biti dovoljne da se njihov napad smanji. Za nabavu mađarskih lovnih posuda obratite se Vama najbližem vrtnom centru tvrtke “Colić-trade” u Kakmi kod Polače, tel. 023 662 109, gdje ih možete naručiti.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakKako isplatiti brata koji ne ulaže u dio kuće koji je naslijedio?
Sljedeći članakUzgoj limete
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.