Imam oko 9000 m2 zemlje, a u posljednje me vrijeme zabrinjava što god posadim, sve lijepo nikne, a kasnije oko 80% propadne. Vjerovatno je riječ o nekom štetniku, i savjetovano mi je da zemlju izorem i sve poprskam s Dursbanom. Koristio sam 3 litre Dursbana na navedenoj površini prije dvije godine. Što mi je dalje činiti?
Premalo je podataka da bi se iz ove informacije dao kvalitetan odgovor. Radi se o dosta velikoj površini (gotovo 1 ha), a ne navodite koje kulture ste uzgajali ili pokušavate uzgajati, niti koja je biljna vrsta predkultura. Ukoliko se radi o štetnicima u tlu, tada bi se pregledom biljaka u zoni korijena pronašli štetnici ili njihove ličinke, odnosno vidjele bi se štete na biljkama (moguće ličinke ili odrasle kukce). Bilo bi dobro da se s uzorcima biljaka u stadiju propadanja obratite najbližoj stručnoj ustanovi, ili im pošaljete fotografije takvih biljaka. Moguće da uzrok propadanja nisu štetni organizmi životinjskog podrijetla, nego uzročnici bolesti (mikroorganizmi) koji napadaju korijen i prizemni dio stabljike, a možda se ne radi o štetnim organizmima nego o nepovoljnosti tla za uzgoj biljaka, npr. neželjeni ostaci herbicida iz prethodnih kultura, nepovoljna reakcija tla i slično.

mr. sc. Milorad ŠUBIĆ

Prethodni članakMakroni
Sljedeći članakZašto plodovi marelice kada se uberu odmah strunu?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.