U proljeće planiram prskati ozimi ječam i ozimu pšenicu protiv korova preparatom “MUSTANG”, pa me zanima mogu li ujedno dodati u spremnik prskalice i preparat protiv pšenične hrđe “FOLICUR”, pa da u jednom prohodu obavim obje zaštite? Ako se slučajno ne smiju mješati ova dva sredstva, da li mi možete preporučiti koja se smiju miješati?
Pripravak Mustang je kombinacija dvaju sistemičnih herbicida (florasulam+2,4- D). Namijenjen je za suzbijanje sjemenskih (jednogodišnjih) širokolisnih i smanjenje zakorovljenosti višegodišnjim širokolisnim korovima (slak i osjak). U ozimoj i jaroj pšenici i u ozimom i jarom ječmu primjenjuje se od početka busanja do faze drugog koljenca usjeva (BBCH 25-32) u količini 0,5-0,6 l/ ha. Ima dopuštenje i za primjenu u kukuruzu. Proizvodi ga i na hrvatsko tržište stavlja tvrtka Dow Agrosciences. Pripravak Folicur EW 250 je sistemični fungicid (tebukonazol) namijenjen za suzbijanje pepelnice (Blumeria graminis), smeđe pjegavosti pljevica (Staganospora nodorum) i lista (Septoria tritici), hrđe (Puccinia spp.) i smanjenja paleži klasa (Fusarium spp.) u ozimoj i jaroj pšenici u količini 0,75-1 l/ha. U ozimom i jarom ječmu suzbija pepelnicu, mrežastu pjegavost (Pyrenophora teres), sivu pjegavost (Rhynchosporium secalis) i hrđu (Puccinia spp.) u količini 1-1,5 l/ha. U obje kulture primjenjuje se od početka vlatanja pa do pojave lista zastavičara (BBCH 31-69). Još se koristi i u raži, zobi suncokretu, uljanoj repici, češnjaku, luku, malini i kupini. Sredstvo proizvodi i stavlja na tržište tvrtka Bayer CropScience AG. Sredstva su kompatibilna (dobro se podnose) i moguće ih je istovremeno primijeniti. Zadnji rok primjene pripravka Mustang podudara se s prvim rokom primjene fungicidnog Folicura EW 250 (BBCH 31-32). Znači, moguće ih je primijeniti istovremeno. Kod miješanja i pripreme škropiva treba poštivati redoslijed u postupku kako navodimo: U spremnik prskalice natočiti 2/3 volumena vode. Dodati odmjerenu dozaciju herbicida. Kad se škropivo uz stalni rad miješalice dobro ujednači, dodati odmjerenu količinu fungicida. Nadoliti vode do potrebnog volumena uz stalno miješanje škropiva miješalicom.

prof.dr.sc.Zvonimir OSTOJIĆ

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakKako ponoviti proces vrenja jer je vino ispalo preslatkasto?
Sljedeći članakDa li je isti sadržaj ekstrakta kod bijelih i crnih vina?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.