Na listovima rajčice i krastavaca, posađenim u plasteniku, primijetio sam mnoštvo “vijugavih hodnika”, ali i sitnih mušica. O kojem štetniku je riječ i kako ga suzbijati?
Posljednjih nekoliko godina proizvodnja rajčice i krastavca, u zatvorenim prostorima ugrožena je od nekoliko štetnika koje zbog specifičnog načina izazivanja šteta nazivamo lisnim minerima. Lisni mineri su sitne mušice, dužine tijela 1,5 – 2,5 mm, crnosmeđe boje tijela s nijansama žute na pojedinim dijelovima tijela. Ličinke su bez nogu i žive unutar lista, izgrizaju lisno tkivo i na taj način čine oku vidljive vijugave hodnike – mine. Mine na listovima su prisutne od razvoja kotiledona pa sve dok traje berba. Na osnovi izgleda mina često se može i utvrditi o kojoj vrsti se radi. Lisni mineri imaju veći broj generacija godišnje, koje se isprepliću, a razvoj jedne generacije traje vrlo kratko. Zaštita se provodi primjenom insekticida, a među njima posebno treba istaknuti pripravak Trigard 75 WP. Osim tog pripravka može se koristiti i Confidor SL 200, Calypso, Talstar 10 EC i dr. Pripravak koji će, vjerujem, naći svoje mjesto u zaštiti rajčice i krastavca od napada lisnih minera, u zatvorenoj proizvodnji je LASER.

Prethodni članakUspostavljen sustav za objavu Poziva na dostavu ponuda za mjere iz Programa ruralnog razvoja
Sljedeći članakOstali članci u ovom broju
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.