Zaštita bilja pitanje br. 35

24

Posljednje dvije godine na malinama koje imamo u vrtu javljaju se štetnici bijele boje, a izgledaju kao da su prekriveni bijelim prahom, mislim i da prezime, ali u 4. i 5. mjesecu se intenzivnije razmnože i prekriju cijelu stabljiku. Voljeli bismo suzbijati nekim ekološkim pripravcima, ali ako je to teško, onda bismo svakako molili da nam javite čime možemo suzbiti navedene štetnike?
Prema slici možemo opravdano posumnjati da su maline napadnute lažnim štitastim ušima (tijelo ženki je prekriveno voštanim izlučinama bijele boje) (Pseudococcidae). Ove su uši česte i na višegodišnjim ukrasnim biljkama. Mogu prezimiti svi razvojni oblici, no najčešće prezimljuju ženke na nadzemnim organima, a ponekad i na korijenu. Razmnožavaju se pretežno partenogenetski, a mužjaci su rijetki. Hrane se sisanjem biljnih sokova. Toplo i suho vrijeme pogoduje njihovoj pojavi. Ako je zaraženo svega nekoliko izdanaka, odnosno gospodarstvo posjeduje manji broj rodnih grmova maline, možete ih pokušati uništiti bez prskanja insekticidima pomoću vate koju uronite u otopinu etilnog-alkohola i na taj ih način skidate i uništavate u više navrata (osobito u proljeće kada se razvijaju nove generacije). Osnovna mjera zaštite protiv svih vrsta štitastih uši na voćnim vrstama je primjena mineralnog ulja (svjetlo Mineralno ulje EC) (3 %) temeljitim prskanjem zaraženih biljnih organa krajem zime (u vrijeme bubrenja pupova, a pred početak vegetacije). Za amatersku su namjenu u našoj zemlji registrirana dva insekticida (Mospilan, Pyxal EC) koji su registrirani za suzbijanje nekih vrsta štitastih uši na nekim voćnim vrstama (npr. koštičavim), ali nemaju dopuštenje za primjenu u malinama.

mr.sc. Milorad ŠUBIĆ

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakPravni savjeti pitanje br. 476
Sljedeći članakZaštita bilja pitanje br. 36
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.