Zaštita bilja pitanje br. 39

22

Koja sredstva koristiti kod zaštite breskve i nektarine od bolesti?

U našoj zemlji na breskvama i nektarinama uglavnom svake godine od uzročnika bolesti bilježimo kovrčavost lišća(Taphrina), krastavost (Venturia), pepelnicu (Sphaerotheca), šupljikavost lišća
(Stigmina), te palež cvijeta i trulež plodova (Monilinia). Zbog sve većih problema s nekim gljivičnim i/ili bakterijskim bolestima koje uzrokuju prijevremeno propadanje stabala bresaka i nektarina, potrebno je u prvim zaštitama koristiti bakarne pojedinačne fungicide i/ili njihovu gotovu tvorničku ili priređenu mješavinu s mineralnim ili biljnim uljima. Nakon toga je potrebno
u razmacima 9-14 dana obaviti još jednu ili dvije zaštite organskim fungicidima protiv kovrčavosti lišća. Prve zaštite obavljati uz što veći utrošak škropiva (600 do 800 litara/ha), za mirna vremena u doba dana s povišenom vlagom zraka. Tijekom cvatnje nastojim izbjeći primjenu kemijskih sredstva za zaštitu bilja, ali ako tad najavljuju kišovito i prohladno vrijeme, onda će sigurno
biti optimalni uvjeti za razvoj “monilijskog paleža” (Monilinia laxa). U cvatnji preventivno prije oborina primijeniti dopuštene fungicide samo u doba dana kad pčele ne lete (dva sata nakon zalaska i/ili dva sata prije izlaska sunca). Odmah nakon cvatnje prema potrebi suzbijati lisne uši
i tripse, ali pritom poduzeti sve mjere za zaštitu pčela (NN 135/08.).
Pripravak Calypso dopušten protiv lisnih uši pokazuje izvjesnu djelotvornost na uzročnike
crvljivosti bresaka i nektarina. Pred dozrijevanje istovremeno suzbijati trulež plodova uz pridržavanje propisane karence. Tijekom jeseni, u početku otpadanja lišća, i nakon što otpadne više od 80% lišća, dobro je primijeniti jedan od pojedinačnih  bakarnih fungicida radi većeg broja bolesti koje prezimljavaju na stablima.

mr. sc. Milorad ŠUBIĆ, dipl.ing.agr.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakVoćarstvo pitanje br. 167
Sljedeći članakZaštita bilja pitanje br. 40
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.