Posadili smo u tegle 2500 sadnica dvogodišnjih borovnica. Na dosta velikoj udaljenosti posađeno je i 500 ruža za komercijalnu prodaju. Kako s ružama nemamo puno iskustva, napomenuto nam je da se raspitamo mogu li nametnici s ruža ugroziti nasad borovnica?
U pogledu biljnog zdravstva, ruže su puno zahtjevnije u odnosu na borovnice, ali ih pritom napadaju različite kategorije uzročnika bolesti i nametnika. Gotovo svake sezone na ružama od početka travnja do rujna treba provoditi redovite preventivne zaštite protiv uzročnika bolesti: pepelnice (Sphaerotheca), zvjezdaste pjegavosti (Marssonina), hrđe (Phragmidium), siva plijesan (Botrytis), a povremeno se pojavljuje i plamenjača (Peronospora).
Također, redovito se pojavljuju lisne uši, povremeno fitofagne grinje (npr. crveni voćni pauk) i drugi štetnici (npr. štitaste uši i dr.).
Na borovnicama se mogu od biljnih bolesti javljati različiti uzročnici pjegavosti i paleži izdanaka (npr. Phomopsis, Monilinia i dr.), te palež cvjetova i trulež plodova (Monilinia), a od štetnih organizama početkom vegetacije različite gusjenice (npr. grbice). Moguća je i pojava nekih bolesti na korijenu (npr. Phytophthora), te učestale su štete na borovnicama od ptica.
Većina spomenutih kategorija neželjenih organizama nije polifagna, pa ne prelazi s ruža na borovnice i obrnuto.

mr. sc. Milorad ŠUBIĆ, dipl. ing. agr. 

Prethodni članakZagrebačka županija ove godine osigurala rekordnih 87,5 milijuna kuna bespovratnih sredstava
Sljedeći članakKako utvrditi hranjivost voluminozne krme?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.