Zaštita bilja pitanje br. 43

22

Svaki proizvođač za svoje sredstvo za zaštitu bilja propisuje količinu koju treba utrošiti po jednom hektaru površine. U cilju efikasne zaštite vinograda sugerira se upotreba folijarnih i sistemičnih pripravaka. Ako se dotični pripravak koristi s drugim pripravcima protiv iste bolesti, kako odrediti količinu pripravka koju treba utrošiti po jednom hektaru?
U pravilu protiv jednog uzročnika bolesti vinove loze u jednoj aplikaciji koristimo samo jedan fungicid. Kako često istovremeno suzbijamo više bolesti vinove loze (npr. plamenjaču i pepelnicu) u mješavini dva pripravka koristimo količinu propisanu za svaki pojedinačni fungicid koji odaberemo (često u jednom fungicidu imamo dvije ili čak tri djelatne tvari – tzv. kombinirani pripravci). Izuzetak od ovog pravila je slučaj kad sumnjamo da se javlja rezistentna ili otporna populacija uzročnika bolesti na pojedine skupine fungicida (npr. pepelnica grožđa na kinoline, triazole, strobilurine u Međimurskom vinogorju). Tada tzv. „one site“ pripravcima (najčešće sistemični pripravci specifičnog načina djelovanja) (npr. Folicur, Domark, Topas, Crystal, Stroby, Cabrio Top, Universalis i sl.) dodajemo jedan od površinskih (kontaktnih) pripravaka (npr. sumpor ili meptil-dinokap) (npr. Thiovit, Chromosul, Cosavet, Karathane Gold). U tom slučaju dodajemo nižu (manju) propisanu dozu kontaktnih pripravaka.

mr. sc. Milorad ŠUBIĆ

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakPravni savjeti pitanje br. 539
Sljedeći članakVoćarstvo pitanje br. 171
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.