Zaštita bilja pitanje br. 48

21

Kako zaštiti mlade presadnice smilja od bolesti i štetnika (pojavljuju se gusjenice nakon čega se biljčice osuše)?
Premda smilje (Helichrysum spp.) ubrajamo u skupinu ljekovitog i aromatičnog bilja koje nije često napadnuto od uzročnika bolesti i štetnika, ipak je pri uzgoju opisano u našoj zemlji ili u drugim europskim državama nekoliko kategorija neželjenih organizama. Od uzročnika biljnih bolesti pri uzgoju presadnica smilja u određenim se uvjetima vlažnosti, temperature i teksture supstrata mogu javiti “zemljišne” bolesti koje uzrokuju (pseudo) gljivične vrste roda Rhyzoctinia spp. i Pythium spp. Naknadno se na nadzemnim dijelovima može pojaviti siva plijesan (Botrytis) (pri vrlo vlažnim uvjetima) i koncentrična pjegavosti (Alternaria) pri visokim temperaturama i povišenoj vlažnosti zraka. Budući tržište zahtijeva uzgoj ljekovitog i aromatičnog bilja na ekološki način, za tretiranje smilja se preporučuju koristiti samo pripravci registrirani i dopušteni u ekološkoj proizvodnji. Tako se za suzbijanje (pseudo) gljivičnih bolesti u zemljištu mogu koristiti biljni pripravci, npr. čaj od stolisnika ili pripravci na osnovi preslice (npr. Equisetum Plus) (0,2-0,4 %). Za suzbijanje sive plijesni (Botrytis) na nadzemnim organima smilja moguće je koristiti biljne pripravke na osnovi luka i preslice, te čaj od stolisnika. Za suzbijanje koncentrične pjegavosti (Alternaria) preporučuje se primjena biljnih pripravaka od luka i preslice. Od štetnih organizama životinjskog podrijetla na smilju je poznata pojava lisnih i štitastih uši, štitastih moljaca, kalifornijskog tripsa, lisnih minera te štetnih gusjenica moljaca. Biljni pripravci na osnovi pelina i koprive mogu se koristiti za suzbijanje lisnih uši, dok su biljni pripravci na bazi ljute paprike i papra osnova u suzbijanju kalifornijskog tripsa i lisnih minera. Gusjenice moljaca Bucculatrix helichrysella i Coleophora helichrysiella se spominju u nekim europskim zemljama kao česti nametnici smilja. Sredstvo Neem Azal- T/S EC (azadiraktin 10 g/lit.) (0,2-0,3 %) je prirodni insekticid iz koštica tropskog neem drva. Primjenjuje se za suzbijanje različitih kategorija štetnika u ekološkom uzgoju bilja (osobito u povrću, začinskom bilju, voćarstvu, vinogradarstvu, krumpiru i ukrasnom bilju) (npr. djelotvoran je protiv gusjenica leptira i sovica, lisnih uši, muha lisnih minera, tripsa, krumpirove zlatice, lukove muhe, cikada, štitastih moljaca, maslinovog moljca i stjenica). Ovaj bi pripravak preventivno i učinkovito suzbijao i najvažnije nametnike smilja. U programu tvrtke “PRO-ECO” iz Novog Marofa moguće je nabaviti različite «ojačivače» bilja (npr. AlgoVital Plus, Equisetum Plus, Pottassol) i sredstva za zaštitu bilja (NeemAzal). Važno ih je primijeniti preventivno na još zdravstveno ispravne biljke (prije pojave jačih simptoma bolesti ili već pričinjenih šteta od nametnika). Na hrvatskom se tržištu već nekoliko sezona mogu kupiti gotovi i kvalitetni biljni preparati (ekstrakti) za zaštitu bilja: npr. ekstrakt preslice, vratića, pelina i humusa, te ekstrakt koprive i potočarke iz njemačke tvrtke «Schacht» moguće je nabaviti putem distributera «GRA-MA» Čakovec.

mr.sc. Milorad ŠUBIĆ

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakPravni savjeti pitanje br. 562
Sljedeći članakPovrćarstvo pitanje br. 62
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.