Je li tko zadužen da prima sredstva za zaštitu bilja (SZB) kojima je prošao rok upotrebe? Kojim je zakonom određeno prikupljanje takve ambalaže?
Prikupljanje otpadne ambalaže od sredstava za zaštitu bilja određeno je Zakonom o otpadu. Zakon o otpadu određuje da su proizvođači koji stavljaju u promet opasne tvari dužni o vlastitu trošku organizirati odvojeno skupljanje otpadne ambalaže onečišćene opasnim tvarima predajom ovlaštenim osobama za sakupljanje i zbrinjavanje takve ambalaže. Tek nedavno je osnovana Udruga CROCPA koja u suradnji s tvrtkom C.I.A.K. d.o.o. organizirano prikuplja ambalažu od sredstava za zaštitu bilja svojih članica. Podatke o radu Udruge i prikupljanju takvog otpada možete dobiti na njihovoj internetskoj stranici www.crocpa.hr. Za fizičke osobe i male korisnike postavljaju se spremnici na raznim lokalitetima u Republici Hrvatskoj (popis mjesta na kojima se nalaze ti spremnici nalazi se na stranici www.crocpa.hr), a za pravne osobe i OPG organiziraju se akcije za sakupljanje ambalaže.
Tijekom cijele godine prikuplja se ambalaža za poljoprivredna gospodarstva u skladištima C.I.A.K. d.o.o. koja se nalaze na adresama: Zabok, Gubaševo bb; Vojnić, A. Hebranga 5 i Osijek, Divaltova ulica 320. Podatke o zbrinjavanju ambalaže sredstava za zaštitu bilja možete dobiti i u specijaliziranim
trgovinama koje prodaju zaštitna sredstva.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakCijepljenje visoko steone krave protiv tuberkuloze
Sljedeći članakPrenamjena poljoprivrednog i šumskog zemljišta
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.