Nasad trešanja i vrt gnojimo goveđim stajnjakom te imamo napade štetnika, posebno rovca, sovica i krumpirove zlatice. Molimo vas da nas savjetujete s kojim sredstvom suzbijati?
Prema navedenom upitu čitatelja mora se prvo razgraničiti da su rovac i sovice pozemljuše polifagni zemljišni štetnici o čemu je pisano u Gospodarskom listu 6/2017., dok je krumpirova zlatica isključivo štetnik u vegetaciji na svojem glavnom domaćinu krumpiru, a u nedostatku glavnog domaćina može raditi štete na srodnim domaćinima patlidžanu, rajčici i paprici. Postoji pretpostavka da je putem stajnjaka došlo do širenja i povećanja populacije rovca. Na manjim površinama prikladna je primjena nekemijske metode suzbijanja rovca korištenjem stajnjaka. Metoda se provodi u jesen kad se na više mjesta u vrtu zakopa stajski gnoj i odabrana mjesta označe. Stajnjak je svojevrsni mamac koji će svojom toplinom privući mnoge rovce na prezimljenje s obvezom da ih je prije nego što zatopli potrebno uništiti. Svakako treba pregledavati i rubove gnojišta i sve rovce uništavati. Čak i tijekom oranja mnogi rovci se izbacuju na površinu tla, a često ih tada pojedu i ptice. Preventivna kemijska mjera prije sadnje povrtnjaka je primjena zemljišnog insekticida tretiranjem tla. Za povrtlarske kulture osim korijenastog povrća i mladog krumpira dozvolu imaju dva sredstva na osnovi aktivne tvari klorpirifos (DURSBAN E-48 I NUFOS). U vegetaciji za suzbijanje rovca na povrću dozvolu ima samo jedno sredstvo na osnovi aktivne tvari metiokarb (MESUROL GRANULAT). Sredstvo se primjenjuje rasipanjem granula oko biljaka po površini tla. Ovaj način suzbijanja daje rezultate samo u lipnju i srpnju kad rovci izlaze na površinu tla. Za preventivno kemijsko suzbijanje sovica pozemljuša na nekim povrtnim kulturama (krastavac, paprika, patlidžan, rajčica, tikvice) dozvolu ima granulirani zemljišni insekticid na osnovi aktivne tvari klorpirifos (KENTAUR 5G). Sredstvo se primjenjuje istovremeno sa sjetvom, odnosno sadnjom putem depozitora za granule. U vegetaciji, ako se utvrdi prisutnost sovica pozemljuša, dozvolu na nekim povrtnim kulturama imaju sintetski piretroidi (FASTAC, CYTHRIN MAX, DECIS 100 EC, ROTOR SUPER, SCATTO). Odabrano sredstvo treba primijeniti u kasnim poslijepodnevnim satima kad sovice izlaze na površinu tla i postaju dostupne insekticidnom škropivu. Ako se tijekom vegetacije pojavi krumpirova zlatica u većoj populaciji, ona prvo radi štete na svom glavnom domaćinu krumpiru, a za njeno kemijsko suzbijanje ima dovoljno registriranih pripravaka za folijarnu primjenu na krumpiru.

Tamara REHAK BIONDIĆ, dipl. ing. agr.

Prethodni članakŠto koristiti protiv tuče u vinogradu?
Sljedeći članakKad najranije u starosnu mirovinu?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.