Živim na području Šibenika i u vrtu se tijekom svibnja pojavila poveća smećkasta kukuljica koja progriza korijenje biljaka ispod tla. Što bi to moglo biti i kako je suzbiti?
Fotografija na kojoj je vidljiva kukuljica (pupa) – jedan od stadija razvoja kukaca, i to Pupa obtecta ili pokrivena kukuljica (prisutna je kod leptira i nekih dvokrilaca). Prema opisu šteta i prema poslanoj fotografiji kukuljice moguće štete u povrtnjaku potječu od gusjenica sovica pozemljuša. Sovice su noćni leptiri. Gusjenice tih vrsta zovemo pozemljuše ili podgrizajuće sovice jer se preko dana zadržavaju plitko u tlu, a tijekom sumraka počinju oštećivati biljke sasvim uz površinu ili nešto iznad nje. Gusjenice su sive boje, glatka tijela, te se prilikom dodira smotaju u kolut. Usjevna sovica (Agrotis segetum) prezimi u zemljištu kao odrasla gusjenica koja se na početku proljeća kukulji. Napad prve generacije registriramo krajem svibnja ili tijekom lipnja. Razvija dvije generacije godišnje. Proljetna sovica (Euxoa temera) prezimi kao mala gusjenica, pa se prva od sovica pozemljuša u proljeće počinje hraniti. Najveće su štete tijekom travnja, a ima samo jednu generaciju godišnje. Već prema vrsti povrća smatra se da 0,5-2 gusjenice sovica pozemljuša po kvadratnom metru nanose takve ekonomske štete da je potrebno provoditi njihovo suzbijanje. Gusjenica ili ličinke sovica pozemljuša su relativno otporne na većinu insekticida, naročito kad prerastu duljinu 25 mm. Kad se utvrdi napad gusjenica na već iznikle ili posađene usjeve rasipaju se granule insekticida pred večer oko biljaka (bez njihove inkorporacije). Bolje je tada rasipati zatrovane mamce oko napadnutih biljaka: mamci se prave od mekinja (10 kg), šećera (0,5 kg) i jednog od insekticida (npr. Dursban EC ili Nufos EC u količini 0,3 lit.) (Maceljski i sur., 2004). U našoj zemlji samo kemijsko granulirano sredstvo Force 1,5-G (7-10 kg/ ha) ima dopuštenje za suzbijanje štetnika tla u usjevima povrća (paprika, rajčica, brokula, kelj pupčar, kupus, kelj, cvjetača, kineski kupus, koraba, mrkva, peršin, pastrnjak, cikla, špinat, salata, grah, grašak, lubenica, dinja, krastavac, tikvice, luk, češnjak). Karenca je ograničena vremenom primjene ako se sredstvo koristi u vrijeme sjetve pomoću depozitora za granulirane insekticide.

mr. sc. Milorad ŠUBIĆ

Prethodni članakPrijavite se za sudjelovanje u Školskoj shemi- besplatni obroci mlijeka i mliječnih proizvoda te voća i povrća hrvatskim školarcima
Sljedeći članakOtvoren 5. Farm Show i državna natjecanja u oranju
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.