Kupio sam neka sredstva za prskanje vinograda (Tilt, Teldor) na kojima sam našao naljepnicu s tekstom – Uporabni rok produžen do 31. 12. 2012. prema analizi Zavoda za zaštitu bilja u poljoprivredi i šumarstvu RH. Tvornički otisnut rok upotrebe na ambalaži bio je obrisan. Budući da to nije prvi slučaj da sam se našao u istoj situaciji proteklih godina (naljepnicu-obavijest o produžetku roka upotrebe primijetio sam neposredno prije pripreme sredstva, odnosno prskanja, a cijena je bila uobičajena). Istina, ovaj put cijena navedenih sredstava (Tilt, Teldor) bila je 30% niža od normalne cijene. Zanima me Vaše stručno mišljenje o sljedećem: imaju li sredstva nakon što im je prošao tvornički rok trajanja ista svojstva kao i u normalnom roku trajanja? Ako sredstva nemaju ista svojstva je li kod primjene možda potrebno povećati postotak sredstva i za koliko? Što se ustvari događa sa sredstvom nakon što mu je istekao redoviti rok upotrebe?
Ukoliko je sredstvu za zaštitu bilja istekao rok trajanja, a na njemu se nalazi naljepnica s tekstom koji navodite “Uporabni rok produžen do 31. 12. 2012. prema analizi Zavoda za zaštitu bilja u poljoprivredi i šumarstvu RH”, trgovina u kojoj ste kupili sredstvo odgovorna je za istinitost naljepnice. Kada je “Zavod za zaštitu bilja u poljoprivredi i šumarstvu RH” na zahtjev proizvođača i na osnovi analize slučajno uzetih uzoraka sredstava kojima je istekao rok trajanja, utvrdio da se sredstvo može i dalje koristiti, izdaje dopuštenje produženja uporabnog roka. Kada Zavod izda uvjerenje tog sadržaja, znači da sredstvo bez obzira na to što mu je istekao rok trajanja, ima ista svojstva kao i u uobičajenom roku trajanja. Kada je “Zavod za zaštitu bilja u poljoprivredi i šumarstvu RH” za neko sredstvo kojem je istekao rok, izdao tekst naljepnice da mu je uporabni rok produžen, nije potrebno povećavati postotak sredstva. Kod većine sredstava za zaštitu bilja kojima je istekao uporabni rok dolazi do razgradnje komponenata djelatne tvari, no kako to nije uvijek slučaj, proizvođač traži od “Zavoda za zaštitu bilja u poljoprivredi i šumarstvu RH” ispitivanje je li do razgradnje došlo ili je sredstvo i dalje u redu.

Mr. Chiara Pagliarini

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakGospodarski list i Pomurski sejem daruju vam ulaznice za sajam AGRA
Sljedeći članakKako zaštititi batat od štetnika?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.