Temeljitim čišćenjem poljoprivrednih skladišta sprječavaju se najezde štetnika i stvaranje plijesni te osigurava kvaliteta uskladištenog usjeva.

Strojevi za čišćenje te usisavači za mokro i suho čišćenje važni su alati za postizanje potrebne razine čistoće, brzo i učinkovito. Prašina se učinkovito uklanja dok radite, umjesto da se diže i širi okolo. To je prednost za uskladišteni usjev kao i za korisnika uređaja za čišćenje.

OGLAS


Prašina s polja, prašina sa žita i plijesan: opasnost za vaše zdravlje

Skladištenje, premještanje, pakiranje u vreće i pakiranje usjeva krumpira ili luka proizvodi mnogo tona prašine. Dok se usjev transportira u skladište, sa sobom donosi tlo s polja, koje se usitnjava u sitne čestice kretanjem robe i poljoprivrednih vozila. Prašina je također stalno prisutna u procesu proizvodnje žitarica. Čišćenje skladišta samo metlom ili visokotlačnim peračem uzburkava prašinu i širi je uokolo. Prvo, to je opasnost za zaposlenike, jer su najfinije čestice suspendirane u zraku koji se udiše i mogu uzrokovati plućne bolesti.

Drugo, čestice se talože na pokretnim trakama, policama, visokim gredama i u krovnom okviru skladišta. Ovdje, na mjestima koja nisu vidljiva ili su teško dostupna, kombinacija prašine i vlage u zraku može uzrokovati stvaranje plijesni koja proizvodi opasne mikotoksine. Ako je čišćenje neadekvatno, mikotoksini mogu dospjeti do stoke putem njihove hrane ili čak mogu doći do potrošača putem prehrambenih proizvoda.

Redovito čišćenje poda: zbogom prašini, pozdrav čistoći

Kako bi se osigurala čistoća i spriječilo širenje čestica prašine, nakon stavljanja usjeva u skladište mogu se koristiti strojevi za metenje. Prašina se učinkovito skuplja i može se rasuti natrag na polje ili zbrinuti. Bočnu četku treba koristiti samo za brisanje kutova i rubova. Može se podići prilikom čišćenja površina, kako bi se dodatno smanjila količina dizane prašine. Područje oko skladišta također treba očistiti kako bi se smanjila količina prljavštine koja se unosi izvana.


Nekoliko čimbenika igra ulogu u odabiru najprikladnijeg stroja. Najvažnije je odabrati odgovarajuću veličinu spremnika za nastalu količinu prašine i odgovarajuću radnu širinu za veličinu površine. Veličina skladišnog prostora odredit će je li najprikladniji pometač na guranje ili onaj koji se može voziti. Strojevi za čišćenje s klapnom za grubu prljavštinu mogu pokupiti veće čestice prljavštine kao što su kamenje, grumenovi zemlje ili pali usjevi s poda skladišta. Ako radite sa zapriječenim, teško dostupnim područjima, mokri i suhi usisavači su pravo rješenje. S mlaznicom za brisanje mogu učinkovito ukloniti prašinu čak i s većih površina. Kako bi se uklonile fine čestice iz ispušnog zraka i osiguralo da zrak koji se udiše nije onečišćen, strojevi su opremljeni filtrima u odgovarajućoj klasi prašine.

Čišćenje površine prije sljedeće berbe: uklanjanje zaostale prašine i plijesni

Prije nego se novi usjev stavi u skladište, skladište treba očistiti od zaostale prašine i spora plijesni, čak i ako je pod redovito čišćen. Time se sprječava prijenos klica ili štetnika sa stare uskladištene robe na novu. Mokri i suhi usisavač omogućuje vam da bez napora očistite i suhu prašinu i vlažnu prljavštinu s učvršćenja kao što su police, grede i drugi predmeti, bez uzburkavanja prašine ili njezinog širenja.


Poseban slučaj: Uklanjanje nepoželjnih tvari

Temeljito čišćenje neophodno je kako bi se iz skladišta uklonile tvari opasne po zdravlje. To uključuje inhibitor klijanja krumpira klorofam (CIPC), koji je sada zabranjen u EU. Sva gospodarstva koja žele prijeći na organski uzgoj također moraju ukloniti sve ostatke iz svojih skladišnih objekata koji nisu kompatibilni s organskom praksom. Najprikladniji alati za tu svrhu su mokri i suhi usisavači. Pri tome se ovim opsežnim postupkom suhog, a po potrebi i mokrog čišćenja moraju pozabaviti svim kritičnim mjestima. Kritična područja su nadzemni i podzemni kanali, sva skladišna oprema i strojevi.



Gdje je higijena još važnija: skladištenje stočne hrane

Kako bi se osigurala dobrobit životinja i uspješan uzgoj životinja, svi poljoprivrednici koji proizvode, prerađuju i skladište hranu za životinje moraju se pridržavati opsežnih specifikacija u vezi s higijenom hrane za životinje (propisi o higijeni hrane za životinje). Čistoća i higijena sprječavaju kontaminaciju hrane štetočinama, klicama, plijesni ili mikotoksinima. Stoga se eventualne naslage i nečistoće moraju redovito uklanjati iz skladišta odgovarajućom tehnologijom.

Saznajte više na:

https://www.kaercher.com/hr/battery-power-home-garden/ciljne-skupine/poljoprivreda.html

Prethodni članakOdržan 8. festival Maslina u Zagrebu
Sljedeći članakNarančin trnoviti štitasti moljac nađen na području grada Opuzena
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.