Kako bi se pridržavali različitih zahtjeva za čišćenje poljoprivrednih prskalica, potrebno je raditi na pravom radnom mjestu s odgovarajućom tehnologijom, ovisno radi li se o polju ili dvorištu.

Kako izgleda pravni okvir?

Ako se poljoprivredna prskalica čisti na otvorenom, tada se samo ostatci upotrijebljenog proizvoda moraju isprati i ponovno razrijediti. U Europi, pravni zahtjevi za ovaj rad temelje se na Direktivi 2006/118/EZ o zaštiti podzemnih voda od onečišćenja i degradacije. Dok se u Njemačkoj čišćenje prskalica treba obaviti na polju, u Švicarskoj se mora postaviti posebna zona za čišćenje. U Francuskoj postoje različite lokalne smjernice ovisno o okolnostima. Svi zahtjevi imaju za cilj spriječiti prekomjernu koncentraciju u kanalizacijskom sustavu ili podzemnim vodama na određenim mjestima i povezane probleme.

OGLAS

Za čišćenje na polju

Tehnologija i metoda

Unutarnje čišćenje poljoprivrednih prskalica radi se automatski; međutim, vanjsko čišćenje poljoprivrednici i izvođači radova moraju raditi ručno. Nakon završetka procesa prskanja, a prije napuštanja polja, traži se područje koje je prikladno za čišćenje. Koristi se visokotlačni čistač s hladnom vodom bez sredstava za čišćenje. Budući da nema dostupne infrastrukture, idealni su modeli na baterije ili na gorivo, pri čemu uređaj na baterije radi bez emisija i stoga je održiviji. Potreban je i spremnik za vodu ili opskrba vodom na licu mjesta. Spremnik svježe vode, koji moderne poljoprivredne prskalice imaju ugrađen za automatsko unutarnje čišćenje, ne može se koristiti za vanjsko čišćenje.

Poljoprivrednu prskalicu treba temeljito oprati od vrha do dna kako bi se uklonili svi ostaci sredstva za zaštitu bilja. Vrlo prljava područja, poput područja oko otvora za punjenje ili raspršivača, kotača, kao i prljavi dijelovi traktora koji se koriste za kretanje, moraju se čistiti duže vremena iz različitih smjerova, s većom pažnjom i zbog ponekad složenih struktura. Oko osjetljive elektronike, hidraulike i senzorskih sustava potrebno je smanjiti pritisak vode i povećati udaljenost kako bi se izbjegla oštećenja. Otpadne vode s jako razrijeđenim sredstvom za zaštitu bilja mogu se procijediti u zelenu površinu. Korisnik bi trebao nositi gumenu pregaču, zaštitne naočale i rukavice s dugim manžetama kao osobnu zaštitnu opremu, odnosno OZO koja mu je također potrebna pri rukovanju sredstvom za zaštitu bilja.

Za čišćenje u dvorištu

Više vremena i truda, više mogućnosti

Za čišćenje prskalica i ostalih poljoprivrednih strojeva u dvorištu ključno je postavljanje praonice koja je u skladu sa zakonskim zahtjevima. Bazna ploča ne smije dopustiti prodor tekućina, a prljava voda mora se ispustiti preko prethodno definiranog odvoda s filtrom i uređajem za zadržavanje. Daljnji koraci proizlaze iz toga: filter sustav mora biti očišćen prema određenom rasporedu, primjerice upotrebom visokotlačnog čistača te mokro-suhog usisavača. Nečistoću koja se uklanja, mješavina sredstava za zaštitu bilja, ulja, masti i boje, potrebno je propisno zbrinuti. Alternativno, prljava voda može se skupljati u infiltracijskom bazenu, koji također zahtijeva redovito čišćenje i održavanje.

Prostor za pranje nudi veću fleksibilnost za čišćenje poljoprivrednih prskalica: mobilni visokotlačni čistač s hladnom vodom dovodi do željenog cilja, ali stacionirani visokotlačni čistači s dovodom tople vode ubrzavaju tempo jer topla voda ima veću učinkovitost čišćenja i skraćuje vrijeme sušenja. Biorazgradivo sredstvo za čišćenje također se može primijeniti u prostoru za pranje pomoću mlaznice za pjenu. Pjena se bolje prianja, čime se povećava vrijeme reakcije i učinkovitost čišćenja, a posao se završava brže.

Pronađite sve za ispravno čišćenje poljoprivrednih prskalica na web stranici Kärcher Hrvatska.

Prethodni članakUmjetna inteligencija može pomoći u poljoprivredi
Sljedeći članakHidroponski uzgoj koprive
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.