Danas, u vrijeme kada se traži učinkovita alternativa kemijskim pesticidima do sve većeg značaja dolaze biološki insekticidi kao Madex, koji su se pokazali učinkovitima i odličnima u profesionalnim voćnjacima.

Jabučni savijač (Cydia pomonella) najvažniji je štetnik u intenzivnim nasadima jabuke. Protiv ovog štetnika provodi se veći broj tretiranja godišnje.

Foto: andermatt.com

Crvljivost plodova jabuka

Gusjenice čine štetu plodovima, koji gube tržišnu vrijednost i nemogućnost prodaje. Najprije plod oštećuju samo površinski, a kasnije buše hodnik sve do jezgre gdje izgrizaju sjemenke jabuke. Hodnici su puni izmeta kojeg izbacuju kroz otvor. Napadnuti nezreli plodovi otpadaju, dok je preostalima kvaliteta značajno smanjena zbog crvljivosti. U Hrvatskoj jabučni savijač ima redovito dvije generacije, ali zbog klimatskih promjena dolazi do pojave i treće generacije.

Kako bismo znali pristupiti pravilnoj obrani od ovog štetnika, trebamo poznavati kada se pojavljuje i kako napada. Prva generacija započinje izlijetanje leptira krajem travnja i traje sve do kraja lipnja. Nakon odlaganja jaja, gusjenice se ubušuju u plodove gdje se razvijaju. Druga generacija leptira leti od polovice srpnja do polovice kolovoza, gdje također odlaže jaja na plodove u koje se zatim ubušuju gusjenice. U vrijeme zriobe plodova, gusjenice izlaze i odlaze na mjesto prezimljavanja (pukotine na stablu, tlo). Znači, leptir odlaže jaja od kraja travnja do kraja kolovoza, i to je razdoblje kada moramo imati ciljanu obranu.

Foto: nature-and-garden.com

Primjenom se suzbijaju gusjenice savijača

Proizvod Madex prvi je i originalni proizvod proizveden na bazi granulovirusa. Svi drugi proizvodi kasnije kopirali su ideju dr. Martina Andermatta.

Madex se sastoji od virusa koji napada isključivo jabučnog savijača i to njegovu gusjenicu u ranim stadijima razvoja, što znači da je proizvod potpuno selektivan i da ne djeluje na druge kukce u nasadu, bilo korisne bilo štetne.

Da bi proizvod djelovao, moramo ga nanijeti prije pojave gusjenica, kako bi one početkom svoje ishrane unijele u tijelo aktivnu tvar (granulovirus), nakon čega dolazi do blokade ishrane i ugibanja gusjenica. Proizvod se primjenjuje u nasadu svakih 8-14 dana, gdje ciljamo početak pojave generacije. Tijekom sezone dozvoljeno je 6 puta primijeniti proizvod, što je 3 puta po jednoj generaciji.

Sredstvo je kompatibilno s programima integrirane zaštite u voćarstvu, a sam proizvod ima dozvolu za uporabu u ekološkoj poljoprivredi, te je upisan u FIS bazu. Veliki broj konvencionalnih voćara koristi ovaj proizvod u svojim programima zaštite dodajući Madex u minimalnim količinama u tank s kemijskim insekticidom u svrhu smanjenja pojave rezistentnosti kemijskih proizvoda. Proizvod nije štetan za pčele i druge korisne insekte.

Preporučena doza je 100 ml/ha. Proizvod je otporan na veću količinu oborina (do 90 mm kiše).

Foto: andermatt.com

Za sve dodatne informacije obratite se proizvođaču i distributeru Andermatt Bioinput d.o.o.

Prethodni članakPredstavljen Program razvoja sektora mljekarstva do 2030. godine
Sljedeći članakSmanjenjem broja sredstava za zaštitu bilja povećat će se uvoz i cijene hrane
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.