Proizvodnja krastavaca i kornišona u Hrvatskoj bilježi rast u posljednjih pet godina. To može biti i pokazatelj isplativosti uzgoja ovog povrća.

Krastavac (Cucumis sativus L.) pripada porodici Cucurbitaceae. Jednogodišnja je biljka, a uzgaja se na otvorenom i u zatvorenom. Kao što svi znamo, potrošači ga konzumiraju u svježem stanju, ali i kisele. Danas se krastavac uzgaja u cijelom svijetu.  U svijetu proizvodnja krastavaca i kornišona je u porastu i na globalnoj razini i razini EU-27. Proizvodnja u svijetu je rasla za 14 %, a u EU-27 za 4 %. Površine pod krastavcima su u porastu na globalnoj razini za 2,90 % i u padu u EU-27 za 26,14 %.

Tablica 1. Površine i proizvodnja pod krastavcima i kornišonima od 2017. – 2021.

2017.2018.2019.2020.2021.
SvijetKrastavci i kornišoni (ha)2.111.0212.121.5682.163.9972.155.1752.172.193
SvijetKrastavci i kornišoni (t)82.216.63084.949.86988.282.43590.754.61393.528.796
EUKrastavci i kornišoni (ha)49.59445.20045.71036.01036.630
EUKrastavci i kornišoni (t)2.740.5442.702.5302.753.2102.843.8802.852.380

U svijetu se ukupno prosječno proizvede oko 88 milijuna tona krastavaca godišnje. Prema Atlas Big podacima, Kina se smatra najvećim proizvođačem krastavaca (više od 70 milijuna tona) i čini preko 80 % svjetske proizvodnje. Nakon Kine slijede, Turska (gotovo 2 milijuna tona), Rusija (više od 1,6 milijuna tona) i Ukrajina (više od jedan milijun tona). Najveće površine pod krastavcima su u Kini (1.258.370 ha), Kamerunu (324.212 ha), Ukrajini (52.100 ha) i Rusiji (40.851 ha).

Proizvodnja krastavaca u Hrvatskoj u posljednjih pet godina

Površine pod povrćem u Hrvatskoj u zadnjih pet godina su u padu. 2018. godine površine pod povrćem, zajedno s povrtnjacima iznosile su 11.624 ha. Kroz godine je vidljiv pad, da bi u 2022. površine iznosile 9.572 ha. U petogodišnjem razdoblju zabilježen je pad od 18 %.

Izvor: DZS, www.dzs.hr

Rast pod površinama zabilježile su kupusnjače (17 %), poriluk (87 %), lisnato povrće (63 %), rajčica na otvorenom (više od 100 %) i u zaštićenim prostorima (21 %), krastavci na otvorenom (41 %) i u zaštićenim prostorima (66 %), lubenica (3,5 %) i paprika u zaštićenim prostorima (69 %).

Izvor: DZS, www.dzs.hr

Od svih povrtnih vrsti, najviše površina u 2022. se odnosi na kupus (15 %), lubenicu (13 %) i luk (10 %). Najmanje je površina pod salatom (0,25 %) i krastavcima (0,74 %) u zaštićenim uvjetima.

Površine pod povrćem pratila je i sama proizvodnja iskazana u tonama te je zabilježen pad proizvodnje povrća za 13 %, s 184.898 tona u 2018. na 160.204 tona u 2022. Proizvodnja povrća zajedno s povrtnjacima, prati isti trend, i zabilježen je nešto manji pad, pad od 8,54 % u petogodišnjem razdoblju (s 230.080 t na 210.432 t).

Izvor: DZS, www.dzs.hr

U 2022. najveća proizvodnja povrća odnosila se na kupus (16,14 %), rajčicu (16,13 %), lubenicu (14,87 %). Najmanji udio proizvodnje u 2022. je salata u zaštićenim prostorima (0,54 %) i grah (0,77 %).

Proizvodnja krastavaca i kornišona je bilježila rast u posljednjih pet godina, 157 %, dok je proizvodnja krastavaca u zatvorenom porasla za gotovo 200 %.

 Proizvodnja krastavaca i kornišona je bilježila rast u posljednjih pet godina

Izvor: DZS, www.dzs.hr

Kalkulacija proizvodnje krastavaca na otvorenom i u zaštićenom prostoru

U proizvodnji krastavaca na otvorenom očekivani prinos je 40.000 kg/ha, a prosječna cijena 0,62 EUR. Najveći udio troška se odnosi na berbu (49,40 %), presadnice (12,19 %), a najmanji udio troška se odnosi na vezivo i skidanje armature. Pokriće varijabilnog troška je pozitivno u slučaju uzgoja na otvorenom i iznosi više od 8 tisuća EUR/ha.

U slučaju uzgoja u zaštićenim prostorima, očekivani prinos je 1.500 kg/100 m2. Cijena je nešto niža nego u slučaju na otvorenom, za nekih 10 centi. U slučaju zaštićenih prostora, najveći udio troška se odnosi na ostale troškove (21,13 %), berbu i sortiranje (19,01 %), a najmanji udio troška se odnosi na ručno razbacivanje gnojiva (0,63 %) i foliju (0,93 %). Pokriće varijabilnog troška je pozitivno u slučaju uzgoja u zaštićenim prostorima i iznosi malo iznad 100 EUR/100 m2.
Uzgoj krastavaca isplativ je u zaštićenom prostoru, ali i na otvorenom

Zbog stalnih promjena u cijenama inputa nije moguće dati konačan prikaz kalkulacije, nego moramo biti svjesni kako će se ona mijenjati s obzirom na to da su stalne promjene na tržištu. Uspoređujući dva načina uzgoja krastavaca možemo zaključiti da su temeljem prikazanih podataka obje isplative. Valja istaknuti kako u prikazanim kalkulacijama nisu uračunati fiksni troškovi koji u proizvodnji povrća mogu biti značajni i utjecati na konačnu isplativost proizvodnje.

Izvor: Katalog kalkulacija poljoprivredne proizvodnje 2021.
Prethodni članakMedun Fest – veseli i zdravi festival
Sljedeći članakJesu li zaista vremenske nepogode u današnjosti gore nego ikad?
Tajana Čop, mag. ing. agr.
Asistentica na Sveučilištu u Zagrebu Agronomskom fakultetu, Zavodu za menadžment i ruralno poduzetništvo. Rođena je 1992. godine u Zagrebu gdje završava osnovnu školu i opću gimnaziju. Na Sveučilištu u Zagrebu Agronomskom fakultetu, 2011. godine upisuje smjer Agrarna ekonomika. Nakon završetka preddiplomskog studija, upisuje diplomski studij Agrobiznis i ruralni razvitak te ga završava 2016. godine. Od 2017. godine zaposlena je na Zavodu za menadžment i ruralno poduzetništvo Sveučilišta u Zagrebu Agronomskog fakulteta. Suradnica je na tri modula na preddiplomskim studijima i na sedam modula na diplomskim studijima na Sveučilištu u Zagrebu Agronomskom fakultetu. Trenutno je upisana na doktorski studij Poljoprivredne znanosti Sveučilišta u Zagrebu Agronomskog fakulteta. Znanstveni interes usmjeren je na menadžment i poduzetništvo u poljoprivredi i upravljanje rizikom u poljoprivredi. Sudjelovala je na nekoliko domaćih i međunarodnih konferencija, te objavila nekoliko znanstvenih radova. Članica je Hrvatskog agroekonomskog društva i Europskog udruženja agrarnih ekonomista.