Koliko je isplativa proizvodnja buča i bundeva?

Tikve, tikvice, buče, bundeve i ukrasne (nejestive) tikve članovi su porodice tikva Cucurbitaceae. Jednogodišnje su biljke koje izvorno dolaze iz Amerike i vole toplinu. Kultivirane vrste roda Cucurbita su C. maxima (velika buča), C. pepo (obična), C. moschata (muškatna), C. argyrosperma (zimska) i C. ficifolia (smokvolisna bundeva).

Najuzgajanija vrsta u svijetu je obična bundeva koja ima širok raspon tipova ploda poput tikvica, špageti tikvica, hokaido tikvica, patišon tikvica te ukrasnih tikvica. Ona je i ekonomski najvažnija vrsta koja je rasprostranjena širom svijet. Njezina ekonomska vrijednost temelji se na kulinarskom korištenju njezinih plodova. Zanimljivo je da se bundeve smatraju jednom od prvih povrtnih kultura koje su stigle u Europu iz Amerike.

Uljne tikve najviše se uzgajaju u Međimurju

Uzgoj uljne tikve u Hrvatskoj najrašireniji je u sjeverozapadnom području zemlje, ponajprije u Međimurju i na varaždinskom području. Tikvica se uzgaja u gotovo svim područjima. Uzgoj tikvice na otvorenom osobito je intenzivan u tradicionalno povrćarskim krajevima, kao što su Podravina i dolina Neretve. Prema podacima FAOSTATA 2022. u svijetu se proizvelo 22.806.320,54 tone bundeva na površini od 1.521.943 ha. Najveći svjetski proizvođač je Azija (više od 50 % proizvodnje). Slijedi je Europa s malo više od petine svjetske proizvodnje. Gledajući po zemljama najveći proizvođači su Kina, Ukrajina, Rusija, SAD, Španjolska, Turska, Meksiko, Bangladeš, Italija i Indonezija.

Skromna hrvatska proizvodnja

U Europskoj uniji 2022. godine se proizvelo 2.628.990 tona bundeva na površini od 82.600 ha, te je prosječan prinos po hektaru bio 31,83 tone. Najveći proizvođači u EU-27 su, osim prije spomenutih Španjolske i Italije, još Poljska i Francuska sa više od 350.000 tona.

Hrvatska proizvodnja je skromna te je iznosila svega 4.440 tona uz skroman prosječan prinos od 13,88 t/ha.

Proizvodnja bundeva (buča) u EU-27 2022. godine

Ako gledamo proizvodnju bundeva (buča) u Hrvatskoj, vidimo da ona oscilira od 4.440 tona do 8.640 tona koliko ih je bilo 2020. Tada je ostvaren i najveći prinos uz najveću korištenu površinu. Na žalost, u svim promatranim godinama nalazimo se daleko ispod prosjeka prinosa EU. To znači da nam je potrebno tehnološki usavršavati proizvodnju.

Proizvodnja bundeva (buča) u Hrvatskoj, 2018.-2022. godine

Kod nas se kod komercijalnog uzgoja buča uglavnom govori o uzgoju uljne tikve (buče golice) koja se koristi za proizvodnju bučinoga ulja. Ona je izrazito pogodna za uzgoj u našem klimatu, te nije previše zahtjevna i uspijeva na gotovo svakom tlu. Prema podacima Stručne podrške Ministarstva poljoprivrede u našim uvjetima prinosi se u prosjeku kreću od 1500 do 2000 kg sirovih koštica po hektaru, dok se prinos suhih koštica kreće od 800 do 1000 kg. Prinos ploda tj. tikvi se može kretati od 50-80 t/ha. To znači da se težinski udio suhih sjemenki kreće od 2-3 % u odnosu na cijeli plod. Od 100 kg bučinih sjemenki može se dobiti 40-45 litara čistog bučinog ulja.

Buče se, osim za proizvodnju poznatog crnog ulja, od davnine koriste i u ljudskoj prehrani. Od njih se rade juhe, variva, poznata bučnica, sirupi, džemovi. Također, obavezan su dio stočne hrane. Danas se uljne pogače koje ostaju nakon prešanja sjemenki koriste kao kvalitetno koncentrirano krmivo, jer sadrže 57-60 % bjelančevina.

Da bi uzgoj uljne tikve bio uspješan potrebno je oko 120 toplih dana, uz ukupnu sumu temperatura od klijanja do fiziološke zrelosti oko 2.500 °C. Ne podnosi temperature ispod  -1 °C. U razdoblju nakon cvatnje i oplodnje ima najveće zahtjeve za vodom, naročito u fazi intenzivnog rasta 35-45 dana nakon nicanja. Cvatnja tikvi se odvija sukcesivno od početka srpnja do kraja kasne jeseni. Pojava dugotrajnih kiša u vrijeme cvatnje može negativno utjecati na oprašivanje zbog nemogućnosti leta pčela.

Berba tikvi obično započinje krajem kolovoza i traje do početka studenog ovisno o klimatskim uvjetima. Uljna tikva ulazi u fiziološku zrelost kada više od 90 % plodova tikve nakon sušenja listova, vriježa i plodne drške poprime karakterističnu žuto-zelenu boju i tvrdu koru.

Kalkulacija proizvodnje tikve uljarice, 1 ha površine

Vidimo da sama proizvodnja koštica tikvi nije jako profitabilna. Potrebno ju je svakako oplemeniti dopunskom preradom u ulje i druge proizvode, čime se uz dodatne troškove postižu i značajno veći prihodi. To je prepoznala obitelj Siladi iz Međimurja koja je prije više od 25 godina počela na nekoliko vlastitih parcela uzgajati tikvine koštice golice i prerađivati ih u bučino odnosno koščično ulje. Uz proizvodnju ulja ovo poljoprivredno gospodarstvo je preradu proširilo na proizvodnju bučinog brašna i sjemenki za grickanje. Time ostvaruju dodatne prihode od primarne proizvodnje buča te su svakako pozitivan primjer diverzifikacije proizvodnje.

Varaždinsko bučino ulje

Veliki iskorak u pozicioniranju bučinog ulja na tržištu je dobivanje oznake zemljopisnog podrijetla „Varaždinsko bučino ulje“. Nju je provela udruga „Varaždinsko bučino ulje“ iz Varaždina. Oznaka je dobivena 2023. godine te je njome definirano „Varaždinsko bučino ulje“ kao djevičansko jestivo ulje dobiveno prženjem i mehaničkim prešanjem sjemenki uljne buče golice (Cucurbita pepo L.).

Ulje mora biti tamnozelene do crne boje s crvenkastim odsjajem, te sadržavati minimalno 70 % nezasićenih masnih kiselina, uz udio slobodnih masnih kiselina (izraženo kao oleinska) ≤ 1%, i peroksidni broj ≤ 4 mmol O₂/kg. Područje proizvodnje „Varaždinskog bučinog ulja“, od sadnje buča do dobivanja ulja, obuhvaća zemljopisno područje cijele Varaždinske županije. Svaki proizvođač mora voditi evidenciju o proizvodnji, preradi sjemenka i proizvodnji ulja. S time osiguravaju sljedljivost i omogućavaju povjerenje potrošača u kvalitetu koje im donosi bolje prodajne cijene na tržištu.  

Proizvodnja bundeva (buča) može biti profitabilna, ali se treba orijentirati uz samu proizvodnju buča na njihovu preradu, diverzificirati broj prerađevina te konstantno ulagati u kvalitetu. Potrebno je i dodatno educirati potrošače da bi bili spremni konzumirati proizvode veće dodane vrijednosti, uz standardnu konzumaciju buča (tikvica/tikvi) u svježem stanju.