Trešnja je rano, mnogima omiljeno voće. Ono se prvenstveno uzgaja za potrošnju u svježem stanju. Moguća je i prerada u kompote, džemove, marmelade, likere, rakije i druge prerađevine.
Od svih radova u voćnjaku, berba je posebno zahtjevna i od ukupnih troškova proizvodnje, na berbu otpada 60%. Budući da su plodovi trešnje sitni, a za stolnu potrošnju beru se s peteljkom, berba je mukotrpna, dugotrajna i skupa. Ovaj problem je tim veći, što danas nedostaje ljudska radna snaga za obavljanje sezonskih poslova. Zbog opadanja proizvodnje uslijed skupe i teško izvedive berbe, danas se traže povoljnija rješenja da bi se zaustavio pad proizvodnje i unaprijedila kultura trešanja. Jednom ubrane trešnje više ne dozrijevaju pa ih je potrebno brati u punoj zrelosti.
Dizati nasad u zavjetrini i na povoljnom položaju
Trešnja je heliofit koji traži puno svjetla i topline. U doba dubokog mirovanja stablo je otporno na niske temperature. Veliki su problem proljetni mrazovi jer se zametnuti plodići smrzavaju već pri temperaturama od -1 °C. Također joj ne odgovaraju jaki vjetrovi, posebno u razdoblju cvatnje jer sprječavaju let pčela i smanjuju mogućnost oplodnje i prinose. Ovime smo se dotaknuli najčešće greške pri podizanju višegodišnjih nasada. To je izbor pogrešnih lokacija koje povećavaju mogućnost nastupanja nepovoljnih događaja i s time smanjuju prinose, prihode, vijek trajanja nasada i posljedično ekonomičnost cijelog uzgoja.
Prvo i osnovno pravilo kod podizanja nasada trešnje, ali i bilo kojeg drugog višegodišnjeg nasada je izbor pravilne mikrolokacije. Kod trešanja to su lokacije koje nisu izložene jačim naletima hladnog zraka uz izbjegavanje zatvorenih položaja kao što su kotline u kojima takav zrak stagnira. Važnost izbora pravilnih lokacija je sve veća jer u sve nestabilnijim klimatskim sezonama proizvođači koji se nalaze na nepovoljnim položajima uopće ne ostvaruju genski potencijal prinosa ili je značajno smanjen.
Tablica 1. Intenzivna proizvodnja trešanja u Hrvatskoj
Problemi s klimatskim nestabilnostima: mrazom, tučom i sušom vidljivi su i u statističkim podatcima. U njima se vide velike oscilacije prinosa koje je moguće spriječiti jedino dosljednom primjenom novih agrotehničkih rješenja.
Tablica 2. Proizvodnja trešanja u svijetu, 2021. godina Površina (ha) Proizvodnja (t) Prinos (t/ha) Turska 81.547 689.834 8,5 Španjolska 29.450 125.810 4,3 Italija 27.980 93.030 3,3 Grčka 16.780 80.740 4,8 Poljska 9.700 59.100 6,1 Srbija 4.453 15.863 3,6 Slovenija 210 180 0,9
Ostvareni prinosi trešanja u nas zaostaju za susjednim zemljama
Najveći svjetski proizvođači trešanja su Turska, SAD i Čile te od nama bližih zemalja Španjolska, Italija i Grčka. Ono što zabrinjava je da smo mi po ostvarenim prinosima daleko iza vodećih proizvođača. Čak su i nama susjedne zemlje Srbija i Slovenija u 2021. godini ostvarile veće prinose.
Da bismo prevladali probleme koji su očiti iz statističkih podataka o uzgoju trešanja, prilikom podizanja novih nasada treba brinuti i o odgovarajućem sortimentu koji osigurava redovitu i visoku rodnost. Za komercijalni uzgoj je svakako potrebno birati sorte koje ne pucaju. U slučaju kišnog razdoblja prije berbe samo takve sorte mogu osigurati uspješnu berbu i prodaju i održati profitabilnost uzgoja. Također treba znati da je većina sorti samoneoplodna i zahtijeva ravnomjerno raspoređene oprašivače u nasadu.
Od proizvođača trešanja u Hrvatskoj potrebno je spomenuti OPG Trešnja na čijem je čelu Zlatan Kljaković Gašpić, dipl. ing. agr. s dugogodišnjim iskustvom u proizvodnji trešanja. Riječ je o najvećoj komercijalnoj plantaži trešanja na našem prostoru površine 3,2 ha koja posluje od 2004.g. Kljaković Gašpić ujedno je i predsjednik Zagrebačke udruge proizvođača trešanja koja broji 13 članova sa 30-ak hektara suvremenih nasada trešnje.
OPG Trešnja proizvodi kvalitetne stolne trešnje te sadnice koštićavih voćaka, između ostalih i trešanja. OPG posjeduje suvremenu voćarsku opremu i mehanizaciju, uz akumulaciju vode za navodnjavanje. Nasadi su zaštićeni protugradnim mrežama za zaštitu od tuče. Ovaj OPG pokazuje da je moguća uspješna proizvodnja trešanja u Hrvatskoj uz poštovanje svih pravila agronomske struke i kontinuirano cjeloživotno učenje. Stoga čestitamo cijeloj obitelji na trudu koji ulažu u proizvodnju.
Kljaković Gašpić ističe i da svaki ozbiljni proizvođač mora unaprijed razmišljati o zaštiti nasada od proljetnih mrazova. To je moguće primjenom orošavanja (ako postoje dovoljne rezerve vode), primjenom takozvanih „Lovaca na mraz“ (grijanje zraka) ili grijanjem paljenjem materijala.
Problem koji se sve više javlja i sve je intenzivniji je manjak radne snage u poljoprivredi što može biti jako problematično i dovesti do velikih ekonomskih gubitaka u vremenu berbe. Stoga proizvođači moraju unaprijed razmišljati kako doći do potrebne radne snage. Neki proizvođači pokušavaju ovome doskočiti omogućavanjem samoberbe kupcima, čime oni uz voće po pristupačnijoj cijeni dobivaju i ugođaj za kojim današnje urbano stanovništvo sve više čezne. Ipak potrebno je znati da needucirani kupci mogu nehotice oštetiti nasade pa treba biti na oprezu.
Skupa investicija – uzgoj trešnje
Investicija u nasad trešnje je velika i ovisi o mnoštvu činitelja. Moderan nasad trešanja svakako treba imati sustav za navodnjavanje, akumulaciju (izvor) vode, protugradne mreže, protukišnu foliju za zaštitu od raspucavanja ploda, adekvatnu zaštitu od mraza, posađene kvalitetne sadnice itd. Stoga visina investicije ovisi o svakom pojedinačnom slučaju, te je reda veličine od 50.000 EUR/ha na više. Iako je investicija velika danas postoje intervencije ruralnog razvoja kroz koje je moguće financirati ovakve investicije (prvenstveno intervencija 73.10. Ulaganja – Potpora za ulaganja u primarnu poljoprivrednu proizvodnju i intervencija 73.12. Ulaganja – Potpora malim poljoprivrednicima).
Tablica 3. Prodajna cijena trešanja u Hrvatskoj, EUR/kg Veletržnice Tržnice Prodavaonice 2019. 2,66 3,71 5,16 2020. 2,92 3,65 4,51 2021. 3,14 4,14 5,09 2022. 2,75 3,48 4,67
Iako cijena kilograma trešanja oscilira, vidi se da je to voće s dobrom prodajnom cijenom. Najviše cijene je moguće ostvariti izravnom prodajom krajnjem kupcu. Od troškova u proizvodnji ističe se trošak radne snage za berbu uz ostale troškove inputa (zaštita, gnojidba, ambalaža).
Prilagodba klimatskim promjenama i pomanjkanje radne snage mogu biti izazovni. Svakako je preporučljivo međusobno udruživanje proizvođača kako bi mogli zajednički izaći na domaće, ali i strano tržište. Kako u proizvodnji trešanja nismo samodostatni, prostora za nove nasade svakako ima, koliko god proizvodnja bila izazovna.
Proizvodnja trešanja može biti uspješna uz primjenu suvremenih agrotehničkih znanja i spremnost na svakodnevno učenje.
