Ovo ljeto su cijene mliječnih proizvoda u EU na rekordnim razinama. Dok cijene mlijeka u prahu (punomasnog i obranog) u EU ostaju relativno stabilne (ali visoke). Cijena sirutke pokazuje blagi pad, drugim mliječnim proizvodima cijene nastavljaju rasti. Ovakav razvoj situacije podupire rekordno visoka cijena sirovog mlijeka u EU. Međutim, unatoč rekordno visokim cijenama, bruto marže poljoprivrednim proizvođačima ostaju niske zbog visokih ulaznih troškova.

Suša i visoke temperature zraka tijekom proljeća 2022. g. utjecali su na kvalitetu i prinos trave i drugih krmnih kultura. Oni su važna komponenta u obroku mliječnih krava. Kao posljedica bi rast mliječnosti u EU mogao biti niži od očekivanog za 0,4 %. Dodatni utjecaj koji se očekuje je smanjeno korištenje krmiva u obroku, kao rezultat visokih troškova stočne hrane. Sve navedeno, u kombinaciji s manjim mliječnim stadom (smanjenje od 1 %), očekivano bi trebali djelovati na pad isporuke mlijeka u EU za 0,6 % u ovoj, 2022. godini. Niža kvaliteta trave, manja potrošnja stočne hrane i visoki ulazni troškovi će vjerojatno djelovati na smanjeni sadržaj mliječne masti i proteina. Time se smanjuje dostupnost suhe tvari mlijeka za daljnju preradu.

Međutim, očekuje se da bi proizvodnja sira i vrhnja u EU mogla nastaviti rasti. Tako bi mogla smanjiti dostupnost mliječne masti za proizvodnju maslaca i punomasnog mlijeka u prahu. Očekuje se povećanje izvoza sira. Domaća potrošnja mliječnih proizvoda mogla bi lagano porasti ove godine (za 0,3 %), pod pretpostavkom održive maloprodaje i oporavka ugostiteljskog sektora, kao i ograničenog prijenosa visokih proizvođačkih cijena na potrošače.

Rekordno visoka cijena

Nastavlja se trend rasta cijena mliječnih proizvoda u EU. Od početka godine do sredine lipnja narasle su za oko 25 % za obrano mlijeko u prahu i sireve te za 30 % za maslac i punomasno mlijeko u prahu, dok cijene sirutke u prahu malo zaostaju (16 %). Za većinu mliječnih proizvoda u EU zajednička je trenutno rekordno visoka cijena. Sredinom lipnja cijena maslaca je po toni dosegla blizu 7.300 EUR. Cijena obranog mlijeka u prahu je viša od 4.000 EUR/t, a cijena punomasnog mlijeka u prahu skoro 5.200 EUR/t. Naprotiv, cijena sirutke u prahu je na nižoj razini (1.300 EUR/t) i u usporedbi s drugim proizvodima. Čak pokazuje opadajući trend od početka invazije Rusije na Ukrajinu.

Ovakva nesigurna situacija djeluje na rast cijene sirovog mlijeka u EU. Ona je u svibnju iznosila gotovo 48 EUR/100 kg (40 % iznad 5-godišnjeg prosjeka). Također je i dalje visoka ekvivalentna cijena mlijeka u EU. Ona se temelji na cijeni obranog mlijeka u prahu i maslaca. S obzirom na njihov međusobni odnos, uzlazni trend cijena sirovog mlijeka bi se trebao zadržati i u narednim mjesecima. Zato se ne očekuje sezonsko popuštanje cijena. Unatoč sve višoj cijeni sirovog mlijeka, bruto marže mliječnim farmama ostaju niske zbog trajno visokih ulaznih troškova (posebno troškova stočne hrane i logistike). Bruto marža predstavlja razliku između ukupnog prihoda i ukupnih varijabilnih troškova. Tako je u ovom slučaju djelovanje visokih cijena mlijeka neutralizirano zbog visokih troškova u proizvodnji.

Kakva je situacija u RH?

Podaci TISUP-a (Tržišni cjenovni informacijski sustav u poljoprivredi) pokazuju da je u Hrvatskoj najvišu razinu veleprodajne cijene mliječnih proizvoda i to gledajući desetogodišnji prosjek, imao sir tipa Trapist (47,02 kn/kg), zatim maslac (40,54 kn/kg), a najnižu svježi polumasni sir (16,02 kn/kg). Usporedimo li cijene mlijeka u RH i EU za lipanj 2022. godine vidimo da je cijena u RH niža za 16,9 % u odnosu na cijenu u EU. Usporedimo li cijene sa prethodnim mjesecom tada su cijene u EU-27 (bez Velike Britanije) za 2,8 % više. U RH su za 3,1 % više od cijena u svibnju.

Tablica: Usporedba cijene mlijeka u Hrvatskoj i EU za lipanj 2022. godine

EUR/100 kgkn/kg
EU-2749,443,72
RH41,093,09

Prosječne mjesečne otkupne cijene kravljeg sirovog mlijeka realne kvalitete u RH, prema podacima TISUP-a za petogodišnje razdoblje, kretale su se u rasponu od 1,99 kn/kg (zabilježeno u ožujku i travnju 2018. godine), pa do 2,65 kn/kg (zabilježeno u srpnju 2022. g.), odnosno prosječne godišnje cijene između 2,02 i 2,41 kn/kg.

Graf: Prosječne mjesečne otkupne cijene kravljeg sirovog mlijeka realne kvalitete u RH, kn/kg

Prema prikazanim podacima TISUP-a, samo zbog razlike u otkupnoj cijeni vrijednost prodanog mlijeka za grlo prosječne mliječnosti 6.000 kg/grlu kreće se u rasponu od 12.120 do 14.460 kuna. Međutim otkupna cijena nije jedini čimbenik koji utječe na profitabilnost naših farmi. Tako će svaki proizvođač mlijeka, uz cijenu, sigurno spomenuti i trošak stočne hrane te potpore u mliječnom govedarstvu.

Glavni činitelji profitabilnosti proizvodnje mlijeka su:

  • proizvodnja mlijeka po kravi;
  • dohodak iznad troškova proizvodnje (odnosno izdataka u proizvodnji);
  • trošak rada po kilogramu mlijeka;
  • dohodak po uloženim sredstvima u proizvodnju.

U vrijeme nepovoljnih ekonomskih uvjeta posebno se naglašava važnost racionalizacije troškova proizvodnje. Sve kako bi se ostvario najmanji prosječni trošak po kg mlijeka. S druge strane se ispituje do koje granice je isplativo povećavati proizvodnju mlijeka, kako bi se što više smanjili fiksni troškovi, a varijabilni troškovi (gdje je trošak hrane najvažniji) zbrojeni s fiksnim ne bi bili veći od prodajne cijene mlijeka. Za donošenje kvalitetnih odluka proizvođači trebaju napraviti kalkulaciju, svatko sa svojim podacima koji uvažavaju specifičnosti i uvjete svakog proizvođača.

 (nastavlja se)

Prethodni članak200 milijuna kuna za ulaganja u preradu, marketing i razvoj poljoprivrednih proizvoda
Sljedeći članakUzgojite vlastito povrće u zaštićenom prostoru
doc. dr. sc. Branka Šakić Bobić
Branka Šakić Bobić radi kao viši asistent na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na Zavodu za menadžment i ruralno poduzetništvo. Branka Šakić Bobić je rođena 26. svibnja 1978. u Zagrebu. Osnovnu školu završila je u Zagrebu (1992.), kao i opću gimnaziju (1996.). Na Sveučilištu u Zagrebu akademske godine 1996./97. upisuje na Agronomskom fakultetu studij Bilinogojstva, smjer Agroekonomika na kojem je diplomirala 2004. godine. Po završetku studija zapošljava se kao asistent u Zavodu za upravu poljoprivrednog gospodarstva (sada Zavod za menadžment i ruralno poduzetništvo). MBA specijalistički poslijediplomski studij Poslovno upravljanje u agrobiznisu završava 2007. godine. Akademski stupanj doktorice znanosti stječe 19. ožujka 2013. obranom doktorske disertacije pod naslovom „Model poslovnog odlučivanja u sustavu proizvodnje krava-tele prema troškovnoj analizi”. Suradnica je u nastavi na dva modula na preddiplomskim i četiri modula na diplomskim studijima na Sveučilištu u Zagrebu Agronomski fakultet. Pristupnica se znanstveno usavršavala u inozemstvu: na Hohenheim University u Njemačkoj, Agricultural University of Wroclaw u Poljskoj, Montana State University u SAD i na Wageningen UR Centre for Development Innovation, Nizozemska. Stručno se usavršavala na radionicama i seminarima u Hrvatskoj i inozemstvu (16th Pacioli workshop u Zagrebu, MACE workshop u Sofiji u Bugarskoj, Interactive Strategic Management radionica u Križevcima, više radionica i seminara u organizaciji Sveučilišta u Zagrebu). Članica je Hrvatskog agroekonomskog društva.