Kod nas su se lokalno razvile pasmine koje se danas ubrajaju u izvorne – primorsko- dinarski magarac na području Dalmacije, istarski magarac na području Istre, te sjevernojadranski magarac na području kvarnerskog otočja.
Danas magarci više nemaju svoju radnu funkciju koju su imali u prošlosti, ali su i dalje prisutni kao zaštitni znak tog podneblja. Međutim, njihov se broj tijekom prošlog stoljeća smanjivao i dosegnuo je brojku koja ih svrstava u kategoriju visoko i kritično ugroženih: istarski magarac 500 jedinki, primorskodinarski 2.000 jedinki i sjevernojadranski 300 jedinki.
Prema godišnjem izvješću Hrvatske poljoprivredne agencije u 2013. godini je bilo registrirano 2.963 magaraca u cijeloj Hrvatskoj. Pri čemu se najviše magaraca uzgaja na području splitsko-dalmatinske županije (27%). Ako se pogleda trend kretanja broja magaraca tijekom posljednjih 15 godina onda je ovaj broj vrlo pohvalan. Posebno ako se usporedi s 587 jedinki koliko ih je bilo 1997. godine.
U svijetu se najviše magaraca uzgaja u Africi i Aziji, gdje magarci još uvijek imaju vrlo široki raspon uloga: prijevoz i vuča tereta, jahanje, zaštita stada ovaca i koza, prijevoz invalidnih osoba ili djece do škole, ali i zaštita krajobraza od zarastanja. Vrlo je cijenjeno magareće meso u Francuskoj, Italiji i Nigeriji, a magarećem mlijeku se čak pripisuju i ljekovita svojstva.
Izrada kalkulacije za uzgoj magaraca
Kod izrade kalkulacije za uzgoj magaraca treba krenuti od pretpostavke da bi na 10 magarica trebao doći jedan magarac te da magarica postaje spolno zrela u dobi 2-2,5 godine. Računa se da magarica godišnje daje 0,8 mladih magaraca (pulina) čija je masa prilikom prodaje 50 kg. Godišnje se 7% magaraca izlučuje iz proizvodnje, a prosječna masa izlučenog magarca je 100 kg. Prema tome ispada da su troškovi uzgoja po magarcu oko 2.000 kuna, što je skoro dvostruko više od vrijednosti njihove proizvodnje.
U troškove je uračunat i trošak registracije koji je za izvorne pasmine nužan, troškovi vode koji tijekom ljetnih mjeseci mogu biti značajni, a u skladu s dobrom stočarskom praksom, uzeti su u obzir i troškovi njege kopita i veterinarski troškovi. Izvorne i zaštićene pasmine i sojevi domaćih životinja predstavljaju onaj dio populacije koji u uvjetima konvencionalne stočarske proizvodnje ne može biti konkurentan, a bez dodatne pomoći države niti poslovati pozitivno. Zbog toga se sve više pažnje posvećuje gospodarskom značaju proizvodnje magarećeg mlijeka.
Magareće mlijeko
Posljednjih godina sve više raste zanimanje za magareće mlijeko. Budući se prema sastavu i zdravstvenim učincima pokazalo pogodnim nadomjeskom za kravlje mlijeko u preosjetljive djece. Magareće mlijeko sadržava veće količine linolne i linolenske kiseline, koje između ostaloga mogu ublažiti simptome atipičnog dermatitisa.
Magareće mlijeko, zajedno s kobiljim, najsličnije je humanom mlijeku, s niskim udjelom lipida i visokim udjelom laktoze. Visok sadržaj laktoze čini ovo mlijeko ukusnijim. Također je osigurana i bolja resorpcija kalcija što je od primarne važnosti za proces mineralizacije kostiju. Osim toga, dobar je supstrat za rast probiotičkih bakterija. Mlijeko sadrži mnoštvo masnih kiselina te vitamina A, C, E, F. Zahvaljujući takvom sastavu mlijeko učinkovito djeluje na suhu kožu i bore, daje koži napetost, regenerira ju, sprječava starenje.
Međutim, treba naglasiti kako magarice nisu nikada uzgajane za proizvodnju mlijeka, a proizvodnja magarećeg mlijeka razlikuje se u odnosu na druge vrste životinja, jer izrazito mali volumen vimena magarice (zapremnina 1,5 litra) zahtijeva čestu mužnju. Magarice se muzu svakih 2 do 3 sata, a količina mlijeka po mužnji varira od 150 do 250 mL. To ovisi o pasmini, hranidbi i stadiju laktacije magarice. Ukupna količina dnevno proizvedenog mlijeka kreće se od 0,5 do 3 litre. Iako je zabilježena i proizvodnja od 6 litara mlijeka dnevno kod magarica hranjenih sa 3 kg krepke krme. To su razlozi zbog kojih je magareće mlijeko prilično skupo.
Na OPG-u Ciganović iz Ivanić Grada prodaju mlijeko po cijeni od 400 kn/litri (smrznuto) ili 600 kn za litru svježeg mlijeka. Osim mlijeka proizvode kozmetiku (melem, sapun, noćna krema), ukrasne suvenire s temom magaraca i čokoladu s magarećim mlijekom. Počeli su s jednom magaricom za zabavu djece, pa prerasli u mali ZOO koji je služio za upoznavanje djece sa magarcima. Danas su najveća farma u kontinentalnoj Hrvatskoj. Ovo je dobar primjer poduzetničkog duha koji je nužan za pokretanje poslovanja i širenje ponude proizvoda i usluga.
Ideja ima dosta, a na svakom je vlasniku magaraca da oblikuje svoju ponudu jer magarac je životinja sa više „funkcija“:
• radna funkcija (nošenje tereta)
• ekološka proizvodnja (radna funkcija, proizvodnja stajskog gnoja)
• proizvodnja magarećeg mlijeka i proizvoda od mlijeka (kozmetika)
• rekreativni sadržaji (animiranje djece, jahanje)
• terapijsko jahanje
• očuvanje tradicije (folklorne manifestacije)
• turistička ponuda (agroturizam, manifestacije, terenski obilasci, jahanje)
• održavanje staništa (sprječavanje zarastanja pašnjaka)
• proizvodnja magarećeg mesa i proizvoda od mesa I za kraj priča o muli i mazgi.
Križanjem konja i magaraca ljudi su dobili životinje koje su jače i veće od magarca. Skromnije i izdržljivije od konja. Ovim križanjima nastaju neplodni potomci (ne mogu se dalje razmnožavati) i to: od mužjaka magarca i kobile nastaje mula, a od pastuha i ženke magarca nastaje mazga.
