Poticaji u ekološkoj poljoprivredi

123

Ekološka (biološka ili organska) poljoprivreda je sustav poljoprivredne proizvodnje kojim se nastoji maksimalno iskoristiti potencijale poljoprivrednog gospodarstva uz zadovoljavanje društvenih i ekonomskih potreba, očuvanje prirodnog ekosustava i zaštitu okoliša. International Federation of Organic Agriculture Movements (IFOAM) definira ekološku poljoprivredu kao proces kojim se razvija održivi agroekosustav.

Intenzivna poljoprivredna proizvodnja, kakva se prakticirala u prošlom stoljeću dovela je do brojnih ekoloških, socijalnih i gospodarskih problema kao rezultata masovne proizvodnje, specijalizacije, standardizacije i imperativa postizanja visokih prinosa upotrebom brojnih agrokemikalija. Kao odgovor na to, danas se javnost sve više okreće ekološkoj proizvodnji, koja nije povratak na poljoprivredu „naših starih“ već je dio suvremene poljoprivredne proizvodnje i temelji se na najnovijim znanstvenim spoznajama i dostignuća.

Ekološku proizvodnju kontroliraju kontrolna tijela koja su ovlaštena od strane Ministarstva poljoprivrede i kontrola je obavezna jednom godišnje za sve subjekte u ekološkoj proizvodnji (proizvođače, prerađivače, trgovce i uvoznike). Kontrolna tijela su također obvezna na godišnjoj razini uzeti 5% uzoraka od ukupnog broja subjekata na temelju analize rizika, obaviti 10% dodatnih kontrola na temelju rizika i 10% nenajavljenih kontrola u okviru redovnih kontrola. Time se osigurava kvaliteta i sigurnost ekoloških proizvoda, te povjerenje javnosti u ekološki znak.

Broj ekoloških proizvođača u stalnom porastu

Grafikon: Korištene poljoprivredne površine i površine pod ekološkim uzgojem, ha

EU potiče održivo gospodarenje i bioraznolikost

Mjera 10

Ekološka poljoprivreda je visoko na listi prioriteta Europske unije

Cijeli članak možete pročitati u tiskanom izdanju Gospodarskog lista br. 2/2019

""

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakNjega sobnog bilja zimi
Sljedeći članakZa razvoj hrvatskog ribarstva osigurano 65 milijuna eura
dr. sc. Vesna Očić
Vesna Očić radi na Agronomskom fakultetu u Zagrebu kao znanstveni novak-viši suradnik. Vesna Očić je rođena 1. studenog 1977. u Zagrebu, gdje je završila osnovnu školu i opću gimnaziju. Na Sveučilištu u Zagrebu akademske godine 1996./97. upisuje na Agronomskom fakultetu studij Bilinogojstvo na kojem je diplomirala 12. rujna 2002. Po završetku studija zapošljava se kao znanstveni novak na Sveučilištu u Zagrebu, Agronomski fakultet u Zavodu za menadžment i ruralno poduzetništvo. Akademski stupanj doktora znanosti stječe 29. ožujka 2012. obranom doktorske disertacije pod naslovom „Utjecaj krmnoga slijeda na dohodak proizvodnje kravljega mlijeka”. U suradničko zvanje asistenta izabrana je 01. prosinca 2003, a u zvanje viši asistent 2012. godine. Suradnica je u nastavi na dva modulu na preddiplomskim i četiri modula na diplomskim studijima na Sveučilištu u Zagrebu Agronomski fakultet. Pristupnica se stručno se usavršavala na Montana State University, SAD i Wageningen UR Centre for Development Innovation, Nizozemska. Članica je Hrvatskog agroekonomskog društva.