Grah pripada porodici mahunarki. Sastojak je u raznim jelima diljem svijeta te postoji veliki broj različitih vrsti i sorti graha.
Neki podaci pokazuju kako je između ostalog, bogat proteinima, folnom kiselinom te mineralima kao što su kalij, željezo i magnezij. Poznate su sljedeće vrste i sorte graha – bijeli, crveni, smeđi, šareni, pinto i sl. Raznolikost sorti graha pruža proizvođačima mogućnost izbora vrste koja najbolje odgovara njihovim klimatskim uvjetima, ali i tržištu, odnosno potrebama potrošača.
Grahu odgovara srednja količina oborina
Podaci Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO) navode kako grah dobro raste u područjima sa srednjom količinom oborina. Primjerice, grahu ne odgovaraju vlažni i tropski uvjeti. Pretjerana kiša i vruće vrijeme uzrokuje opadanje cvjetova i mahuna. Posljedično, povećavaju učestalost pojave bolesti. Za klijanje je potrebna temperatura tla od 15 °C ili više. Duljina ukupnog razdoblja rasta iznosi 60 do 90 dana za zeleni grah i 90 do 120 dana za suhi grah. Kad se uzgaja radi svježeg proizvoda, ukupno razdoblje rasta usjeva je relativno kratko, a zrenje traje oko 10 dana. U slučaju nedostatka vode tijekom razdoblja formiranja prinosa dolazi do malih, kratkih mahuna bez boje s nepravilno oblikovanim bobicama graha. Kod navodnjavanja, prinos je od 6 do 8 tona/ha svježeg i 1,5 do 2 tone/ha suhog sjemena (FAO).
Proizvodnja povrća u svijetu je u 2022. bila više od 1,17 milijardi tona, što čini povećanje od 71 % od 2000. do 2022. Više od 185 milijuna tona se odnosi na proizvodnju rajčice i 111 milijuna tona na luk. Zatim slijede krastavci (95 milijuna tona), kupus (73 milijun tona) i patlidžani (59 milijuna tona). Svjetska proizvodnja graha iznosi više od 28 milijuna tona, na ukupno više od 36 milijuna hektara površina. Najviše se graha proizvodi u Aziji i Africi, a najmanje u Oceaniji i Europi (FAO, 2023).
Graf 1. Proizvodnja graha u svijetu u 2022. godini, u tonama (Izvor: FAOSTAT, 2024.)
Proizvodnja povrća u Hrvatskoj
Površine pod povrćem u Hrvatskoj kroz godine su u padu. U 2022. godini u usporedbi s 2021. pad površina pod povrćem i povrtnjaka je zabilježen od 5 %. Pad površina pod povrćem (bez povrtnjaka) iznosi 6 %. Najveći udio površina pod povrćem odnosi se na kupus i lubenice. Najmanje površina je pod salatom, krastavcima i paprikom u zaštićenim prostorima.
Graf 2. Površine pod povrćem i povrtnjacima u Hrvatskoj, u ha (Izvor: DZS, 2024.)
Kretanje proizvodnje povrća slijedi površine pod povrćem. Zaključuje se kako je došlo do pada proizvodnje povrća za 20 % u 2022. u usporedbi s 2020. i 5 % u usporedbi s 2021. U 2022. godini najviše se proizvodilo, kupusa (25.849 tona) i rajčice (25.843 tona) (što čini po 12% ukupne proizvodnje povrća), te lubenica (23.819 tona). Najmanja proizvodnja u 2022. godini je salate (u zaštićenim uvjetima) i graha, odnosno 0,41 % i 0,59 % u usporedbi s ukupnom proizvodnjom povrća.
Grah za svježe zrno, ali i mahune uzgajaju se na 269 ha u 2022. godini. I bilježe pad površina za 43 % u usporedbi s 2021. ili za čak više od pola (54 %) u usporedbi s 2020. godinom. Isti trend prati i proizvodnja graha te je zabilježen pad za gotovo tri petine u usporedbi s 2021., ali i više od 70 % u usporedbi s 2020. godinom. S povrtnjaka se u 2022. proizvelo više od 1,5 tisuće tona, pa su podaci Ministarstva poljoprivrede pokazali kako je ukupna proizvodnja graha, koja uključuje i proizvodnju s povrtnjaka, više od 2,7 tisuća tona. Prirod po hektaru u 2022. iznosio je 4,6 tone. Veleprodajna cijena šarenog graha u 2022. bila je 2,48 €/kg, a bijelog graha nešto više, odnosno 2,59 €/kg. Zabilježen je rast cijene šarenog graha za oko 11 % i bijelog za 6 % u usporedbi s godinom ranije.
Graf 3. Površine i proizvodnja graha i mahuna u Hrvatskoj od 2020. do 2022. (Izvor: DZS, 2024)
Zarada od graha – 1700 eur/ha
Kalkulacija proizvodnje graha zrnaša na otvorenom prema Katalogu modela pokrića varijabilnih troškova poljoprivredne proizvodnje, Ministarstva poljoprivrede pokazuje isplativost proizvodnje graha za jedan hektar. Očekivani ukupni prihod je nešto ispod 5 tisuća eura. Od varijabilnih troškova najveći udio otpada na trošak prebiranja (48,93 %), te trošak sjemena (18,87 %). Najmanji trošak je trošak nabave vreća (0,47 %). Kalkulacija pokazuje pokriće varijabilnih troškova više od 1.700 €/ha.
Naravno, za konkretnu isplativost valja uzeti u obzir i fiksne troškove pojedinog poslovnog subjekta. Temeljem kalkulacije, a u slučaju pada prodajne cijene graha za otprilike 36 % došlo bi do negativnog doprinosa pokrića. U scenariju da cijena ostane ista, a prinos se smanji zbog primjerice, prirodnih nepogoda za oko 36 % uočava se negativan doprinos pokriću. U slučaju smanjenja prodajne cijene za 20 % i smanjenja prinosa za 20 % došlo bi također, do negativnog pokrića varijabilnog troška.
Graf 4. Udio varijabilnih troškova u proizvodnji graha (Izvor: Autor prema podacima Ministarstva poljoprivrede)
Za sam kraj možemo reći kako je grah poznat po svojoj visokoj nutritivnoj vrijednosti, što ga može činiti popularnim među potrošačima koji traže zdravu hranu. Ovakva povećana potražnja može rezultirati većim prihodima za proizvođače koji se mogu fokusirati na organsku ili lokalno uzgojenu hranu. U slučajevima izraženih klimatskih promjena, primjena precizne poljoprivrede, kao što su sustavi navodnjavanja i upotreba pametnih senzora za praćenje stanja usjeva, može povećati prinose i smanjiti gubitke u poljoprivrednoj proizvodnji, što direktno utječe na isplativost proizvodnje.
Proizvodnja graha je ekonomski održiva
Kalkulacija pokrića varijabilnog troškova pokazuje da je proizvodnja graha ekonomski održiva, s mogućnošću pokrića varijabilnih troškova i ostvarivanja dohotka po hektaru. Ukratko, proizvodnja može biti isplativa kada se primjenjuju odgovarajuće strategije upravljanja, tehnologije i provode pravovremene tržišne analize. S obzirom na sve veću potražnju za zdravom hranom i kontinuirani tehnološki napredak u poljoprivredi, perspektiva za poljoprivrednike i proizvođače povrća općenito, pa i graha može imati uzlazni trend. Naravno, sve prednosti treba pravovremeno iskoristiti i uspješno se suočiti sa izazovima i prijetnjama.
