O tradiciji proizvodnje rakije, ali i mogućnosti zarade, govori još Matija Antun Reljković, davne 1762. u svom djelu „Satir iliti divlji čovik“, gdje ukazuje kako rakija može biti proizvod za tržište:

„Rakija je gospodarstva dio,
kojeg, kad bi ti pametan bio,
morao bi u novac spraviti,
pak se hranit, odiću praviti,..“

Prema zastupljenosti na tržištu, najviše je rakije od šljive – šljivovice, po kojoj smo poznati i izvan granica Hrvatske, a posebno preko turizma. U tehnologiji proizvodnje rakije pravilo je da se plodovi šljive skupljaju kada su potpuno zreli, a kod bistrice (najčešće sorte šljive za rakiju) to je trenutak kada dio ploda oko koštice počne tamniti. Siguran znak za početak skupljanja je kad se plodovi šljive počnu blago smežuravati oko peteljke. Tada plodovi lako otpuštaju sok, a fermentacija brzo počinje. Šljivovica vrhunske kvalitete dobiva se starenjem u hrastovoj bačvi, a najpovoljniji uvjeti za sazrijevanje jesu: volumen 300-500 litara, ispražnjeni prostor u bačvi za kisik 3-5%, temperatura čuvanja rakije 12-16°C i relativna vlažnost prostorije u kojoj se rakija čuva oko 75%. Nadalje, vremensko razdoblje sazrijevanja u hrastovoj bačvi treba biti 4-5 godina.

Boja šljivovice može ukazati na starost, ali i na način starenja i vrstu drveta od kojega je napravljena bačva za čuvanje (hrastova bačva daje zlatno žute do maslinasto žute tonove, bagremova bačva daje limun do slamnato žute boje, dok u dudovim bačvama ton žute boje vuče na crveno).

Paušal za kotao

Za legalno ispeći rakiju, prvi korak je upisati se u registar obveznika posebnog poreza, u ovlaštenoj carinarnici. Jednom kad se upišete u registar, sljedećih godina ne trebate popunjavati taj obrazac. Prema podacima Carinske uprave, u Hrvatskoj je registrirano 41.650 malih proizvođača jakog alkoholnog pića, a najviše na području Slavonije i Baranje (40%). U cijeloj zemlji su 37.563 registrirana kotla, od kojih u Slavoniji i Baranji 33%. Fizička osoba, neovisno o tome je li vlasnik kotla ili ga iznajmljuje, dužna je svake godine platiti paušal za korištenje kotla. Za svaki kotao zapremine do 100 litara paušal iznosi 100 kuna, a za kotao preko 100 litara paušal je 200 kuna. Paušal se plaća svake godine, bez obzira je li proizvodnje bilo (ne plaća se jedino ako vlasnik kotla zapečati kotao), a Izjava o korištenju kotla šalje se osam dana prije pečenja rakije. Mali proizvođač nadležnoj carinarnici mora dostaviti godišnje izvješće o ukupno proizvedenoj količini alkoholnog pića za vlastite potrebe, zapremini kotla te obračunatoj trošarini i to najkasnije do 20. siječnja tekuće godine za proteklu godinu. Obrazac je potrebno dostaviti i ako u godini za koju se podnosi izvješće nije bilo pečenja rakije. Carinska uprava je navela kako su u 2015. godini mali proizvođači jakih alkoholnih pića uplatili približno 5 milijuna kuna trošarine, a istovremeno je izdano više od 1.100 prekršajnih naloga i naplaćene novčane kazne u iznosu većem od 300.000 kuna.

Svako kućanstvo za vlastite potrebe u jednoj godini može ispeći 20 litara čistog alkohola (100%-tna rakija) odnosno 44,45 litara rakije jačine 20 gradi. U slučaju da ukupna proizvodnja za vlastite potrebe prijeđe 20 litara čistog alkohola, odnosno 50 litara 40%-tne rakije (16 gradi) godišnje po kućanstvu, mali je proizvođač dužan, uz iznos godišnjeg paušala, platiti i trošarinu od 53 kune po litri čistog alkohola za proizvodnju iznad dopuštenih 20 litara čistog alkohola.

Zakonski propisi za registriranje proizvodnje rakija

Kalkulacija proizvodnje rakije od šljive za registriranog proizvođača

Tablica: Kalkulacija proizvodnje rakije od šljive

Cijeli članak možete pročitati u tiskanom izdanju Gospodarskog lista br. 17/2018

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakPoljoprivrednik i invalidska mirovina
Sljedeći članakViše od 26 milijuna kuna za uspostavu proizvođačkih grupa i organizacija
doc. dr. sc. Branka Šakić Bobić
Branka Šakić Bobić radi kao viši asistent na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na Zavodu za menadžment i ruralno poduzetništvo. Branka Šakić Bobić je rođena 26. svibnja 1978. u Zagrebu. Osnovnu školu završila je u Zagrebu (1992.), kao i opću gimnaziju (1996.). Na Sveučilištu u Zagrebu akademske godine 1996./97. upisuje na Agronomskom fakultetu studij Bilinogojstva, smjer Agroekonomika na kojem je diplomirala 2004. godine. Po završetku studija zapošljava se kao asistent u Zavodu za upravu poljoprivrednog gospodarstva (sada Zavod za menadžment i ruralno poduzetništvo). MBA specijalistički poslijediplomski studij Poslovno upravljanje u agrobiznisu završava 2007. godine. Akademski stupanj doktorice znanosti stječe 19. ožujka 2013. obranom doktorske disertacije pod naslovom „Model poslovnog odlučivanja u sustavu proizvodnje krava-tele prema troškovnoj analizi”. Suradnica je u nastavi na dva modula na preddiplomskim i četiri modula na diplomskim studijima na Sveučilištu u Zagrebu Agronomski fakultet. Pristupnica se znanstveno usavršavala u inozemstvu: na Hohenheim University u Njemačkoj, Agricultural University of Wroclaw u Poljskoj, Montana State University u SAD i na Wageningen UR Centre for Development Innovation, Nizozemska. Stručno se usavršavala na radionicama i seminarima u Hrvatskoj i inozemstvu (16th Pacioli workshop u Zagrebu, MACE workshop u Sofiji u Bugarskoj, Interactive Strategic Management radionica u Križevcima, više radionica i seminara u organizaciji Sveučilišta u Zagrebu). Članica je Hrvatskog agroekonomskog društva.