Otkupna cijena pšenice je nešto o čemu se svake godine vode rasprave i s pravom se postavlja pitanje može li se nekako „urediti“ tržište ovom kulturom? Što utječe na formiranje cijene?
Jedan od važnijih čimbenika je svakako prinos pšenice. Međutim treba imati na umu da promatrano na razini EU postoje razlike, pa je tako u Francuskoj 2016. godine zabilježen najslabiji prinos u posljednjih 30 godina. Dok je iste godine na jugu Europe bilo potpuno različito stanje (Španjolska, Mađarska i Slovačka zabilježile su rast prinosa od 25 %). Ukupno promatrajući sve države članice, žetva je u Europi te 2016. godine imala samo 3 % manji prinos.
Cijene na tržištu
Kako je tržište EU uravnoteženo, zauzdavanje porasta cijena pšenice može se održati s postojećim zalihama. Cijene na tržištu EU usklađene su s cijenama na globalnom tržištu. Također su još uvijek iznad razine koja bi zahtijevala intervencijske cijene otkupa. Program intervencija u sektoru žitarica nije bio aktiviran još od 2010. Uspoređivanjem otkupnih cijena pšenice u srpnju ove godine, hrvatskih 142,67 €/toni, značajno su ispod onih u EU-28 (190,70 €/ toni) ili svjetskih 207,10 €/toni.
…
Strane primjese
…
Tablica: Kvalitativne klase pšenice prema parametrima Pravilnika
…
Tablica: Usporedna kalkulacija proizvodnje pšenice – najbolji i najgori scenarij
…
Cijeli članak možete pročitati u tiskanom izdanju Gospodarskog lista br. 19/2018
