Što utječe na isplativost proizvodnje pšenice?

63

Otkupna cijena pšenice je nešto o čemu se svake godine vode rasprave i s pravom se postavlja pitanje može li se nekako „urediti“ tržište ovom kulturom? Što utječe na formiranje cijene?

Jedan od važnijih čimbenika je svakako prinos pšenice. Međutim treba imati na umu da promatrano na razini EU postoje razlike, pa je tako u Francuskoj 2016. godine zabilježen najslabiji prinos pšenice u posljednjih 30 godina, dok je iste godine na jugu Europe bilo potpuno različito stanje (Španjolska, Mađarska i Slovačka zabilježile su rast prinosa pšenice od 25 %). Ukupno promatrajući sve države članice, žetva je u Europi te 2016. godine imala samo 3 % manji prinos.

Cijene na tržištu

Kako je tržište EU uravnoteženo, zauzdavanje porasta cijena pšenice može se održati s postojećim zalihama, a cijene pšenice na tržištu EU usklađene su s cijenama na globalnom tržištu, te su još uvijek iznad razine koja bi zahtijevala intervencijske cijene otkupa (program intervencija u sektoru žitarica nije bio aktiviran još od 2010. godine). Uspoređivanjem otkupnih cijena pšenice u srpnju ove godine, hrvatskih 142,67 €/toni, značajno su ispod onih u EU-28 (190,70 €/ toni) ili svjetskih 207,10 €/toni.

Strane primjese

Tablica: Kvalitativne klase pšenice prema parametrima Pravilnika

Tablica: Usporedna kalkulacija proizvodnje pšenice – najbolji i najgori scenarij

Cijeli članak možete pročitati u tiskanom izdanju Gospodarskog lista br. 19/2018

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakZa sufinanciranje rada uzgojnih organizacija 679.000 kuna
Sljedeći članakNewsletter 19/2018
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.