Otkupna cijena pšenice je nešto o čemu se svake godine vode rasprave i s pravom se postavlja pitanje može li se nekako „urediti“ tržište ovom kulturom? Što utječe na formiranje cijene?

Jedan od važnijih čimbenika je svakako prinos pšenice. Međutim treba imati na umu da promatrano na razini EU postoje razlike, pa je tako u Francuskoj 2016. godine zabilježen najslabiji prinos pšenice u posljednjih 30 godina, dok je iste godine na jugu Europe bilo potpuno različito stanje (Španjolska, Mađarska i Slovačka zabilježile su rast prinosa pšenice od 25 %). Ukupno promatrajući sve države članice, žetva je u Europi te 2016. godine imala samo 3 % manji prinos.

Cijene na tržištu

Kako je tržište EU uravnoteženo, zauzdavanje porasta cijena pšenice može se održati s postojećim zalihama, a cijene pšenice na tržištu EU usklađene su s cijenama na globalnom tržištu, te su još uvijek iznad razine koja bi zahtijevala intervencijske cijene otkupa (program intervencija u sektoru žitarica nije bio aktiviran još od 2010. godine). Uspoređivanjem otkupnih cijena pšenice u srpnju ove godine, hrvatskih 142,67 €/toni, značajno su ispod onih u EU-28 (190,70 €/ toni) ili svjetskih 207,10 €/toni.

Strane primjese

Tablica: Kvalitativne klase pšenice prema parametrima Pravilnika

Tablica: Usporedna kalkulacija proizvodnje pšenice – najbolji i najgori scenarij

Cijeli članak možete pročitati u tiskanom izdanju Gospodarskog lista br. 19/2018

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakZa sufinanciranje rada uzgojnih organizacija 679.000 kuna
Sljedeći članakNewsletter 19/2018
doc. dr. sc. Branka Šakić Bobić
Branka Šakić Bobić radi kao viši asistent na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na Zavodu za menadžment i ruralno poduzetništvo. Branka Šakić Bobić je rođena 26. svibnja 1978. u Zagrebu. Osnovnu školu završila je u Zagrebu (1992.), kao i opću gimnaziju (1996.). Na Sveučilištu u Zagrebu akademske godine 1996./97. upisuje na Agronomskom fakultetu studij Bilinogojstva, smjer Agroekonomika na kojem je diplomirala 2004. godine. Po završetku studija zapošljava se kao asistent u Zavodu za upravu poljoprivrednog gospodarstva (sada Zavod za menadžment i ruralno poduzetništvo). MBA specijalistički poslijediplomski studij Poslovno upravljanje u agrobiznisu završava 2007. godine. Akademski stupanj doktorice znanosti stječe 19. ožujka 2013. obranom doktorske disertacije pod naslovom „Model poslovnog odlučivanja u sustavu proizvodnje krava-tele prema troškovnoj analizi”. Suradnica je u nastavi na dva modula na preddiplomskim i četiri modula na diplomskim studijima na Sveučilištu u Zagrebu Agronomski fakultet. Pristupnica se znanstveno usavršavala u inozemstvu: na Hohenheim University u Njemačkoj, Agricultural University of Wroclaw u Poljskoj, Montana State University u SAD i na Wageningen UR Centre for Development Innovation, Nizozemska. Stručno se usavršavala na radionicama i seminarima u Hrvatskoj i inozemstvu (16th Pacioli workshop u Zagrebu, MACE workshop u Sofiji u Bugarskoj, Interactive Strategic Management radionica u Križevcima, više radionica i seminara u organizaciji Sveučilišta u Zagrebu). Članica je Hrvatskog agroekonomskog društva.