Učinkovitija proizvodnja jabuka uz suvremenu informatičku podršku

24

Razgovarali smo s mladim voćarom Stjepanom Dumančićem o njegovom poslovanju uz suvremenu informatičku podršku.

""Možete li nam ispričati nešto o svom projektu „Volim Jabuke“? Kako ste došli na ideju pokretanja upravo ovog projekta?

Počeo sam se baviti poljoprivredom, točnije voćarstvom 2008. godine kada sam posadio tri sorte jabuka (Gala Schnitzer Schniga, Top Red i Fuji Kiku 8) na 5 hektara (za laike 12.000 stabala) u Baranji. Već te godine sam primijetio da ljudi ne znaju gotovo ništa o sortama jabuka i da su moje sorte nešto sasvim novo. Zato 2009. nastaje projekt „Volim jabuke“ koji ima za cilj predstaviti jabuke u drugačijem, zabavnijem kontekstu. Prvo smo snimili promotivni video nakon čega smo odmah trebali krenuti s portalom. Međutim, 2010. godine dogodila se velika poplava nakon koje sam se osjećao kao da su mi sve lađe potonule. Tu mi je odumrlo oko 3000 stabala.

Tek 2011. se ponovno počinjem baviti mišlju o pokretanju portala, što i ostvarujem, a za svoj portal dobivam nagradu „Najbolja stranica u Hrvatskoj“ od VIDI Web Top 100. Te iste godine počinjem dostavljati jabuke i prirodne sokove u Osijeku direktno na prag kupca.

Koji su Vam budući ciljevi vezani za „Volim Jabuke“, a koje su vam najveće prepreke u ostvarivanju istih?

Cilj mi je plasirati svoje proizvode direktno kupcima jer ne želim ovisiti o nakupcima, trgovačkim centrima i neplaćanju. Polako se radi na tome, no trenutno mi je problem količina. Teško je 150 tona jabuka prodati u maloprodaji.

Kako ljudi reagiraju na Vaš brand?

Ljudi jako dobro reagiraju, jer moj brand nije logotip „Volim Jabuke“ ili sama stranica. Moj brand je moj pristup kupcima radi kojega i imam rast u prodaji, spor ali pouzdan.

Na koji način spajate tradicionalno obiteljsko gospodarstvo s tehničkim izazovima današnjice?

Moje mišljenje jest da je sve alat, bila to motika, lopata, laptop ili internet. Posao je posao i ne pravim razliku, bilo da sam ujutro za računalom te pregledavam vijesti ili upisujem neke zapažene rezultate u voćnjaku ili da mlatim sa motikom po bašči. Ne pravim razliku, tradicionalni i tehnološki pristup za mene predstavljaju jednu cjelinu, a mislim da je, između ostalog, to i rezultat mojih godina.

""Na koji način koristite Agrivi te kako Vam on pomaže u proizvodnji?

Agrivi koristim najviše radi vođenja troškova, vremenske prognoze i analize. Uvjerljivo mi je najkorisniji kada prođe godina i mogu vidjeti kompletan pregled što se radilo i gdje se griješilo. Vođenje evidencije troškova mi je do sada predstavljalo popriličan problem jer mi je bilo teško voditi evidenciju o svakom trošku, no s Agrivijem mogu upisati i najmanji trošak, a na kraju godine se skupi takvih dosta.

Na koji način se Vaša proizvodnja promijenila otkad koristite Agrivi platformu?

Proizvodnja je ostala ista, međutim cijelo vrijeme optimiziram razne korake unutar te proizvodnje. Radi dobrog pregleda, ove godine ću uštedjeti bar 10% samo radi Agrivija i njegove detaljne analize troškova. Osim toga, vjerujem da ću zahvaljujući Agriviju ove godine biti puno učinkovitiji u proizvodnji.

Što biste preporučili budućim poljoprivrednicima koji razmišljaju krenuti Vašim stopama?

Neka razmisle opet! Osobno ne bih opet ulazio u proizvodnju jabuka jer je tržište jako nestabilno otkad su granice s Rusijom zatvorene, a ne plaća se i do godinu dana. Međutim, ako netko ima dovoljno novca da podigne voćnjak i radi 10 godina bez kredita, onda zašto ne. No ipak savjetujem – nemojte postati rob kredita jer nije lako izaći iz ovog posla jednom kad ga pokrenete, jer voćnjak se ne prodaje lako.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakNewsletter 5/2015
Sljedeći članakDruga konferencija o dobroj ekonomiji
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.