Intenzivni uzgoj životinja dovodi do sve brojnijih pitanja o uvjetima postupanja sa životinjama i etičnosti uzgoja. Pod utjecajem javnosti britanska vlada je sedamdesetih godina 20. stoljeća oformila Odbor. Zadatak Odbora je bio ustanoviti u kojim se uvjetima drže životinje na farmama s intenzivnim uzgojem. U svojem Izvješću ovaj Odbor, na čijem čelu je bio prof. Roger Brambell alarmirao je javnost navodeći brojne patnje i neprirodne uvjete držanja.

Rezultat Izvješća je „Brambellovih pet sloboda“ koje trebaju uživati sve uzgajane životinje i koje su 1979. g. oblikovane kao temelj za razvoj aktivnosti i mjera koje osiguravaju dobrobit uzgajanih životinja.

Pet Brambellovih sloboda su:

  1. Pravo na hranu i vodu – uzgajane životinje moraju imati slobodan pristup svježoj vodi i hrani što omogućuje zdrav razvoj i život.
  2. Pravo na udoban smještaj – životinje moraju živjeti u prikladnoj okolini, s osiguranim zaklonom i mjestom za odmor.
  3. Pravo na život bez boli, ozljeda i bolesti – životinje imaju pravo na prevenciju ili rano dijagnosticiranje i liječenje bolesti.
  4. Pravo na izražavanje prirodnog ponašanja – životinje imaju pravo na život u prikladnom prostoru i uvjetima, te u društvu životinja iste vrste.
  5. Pravo na život bez straha i opasnosti – životinje imaju pravo na život u uvjetima koji će spriječiti psihičke patnje i stres.

Dobrobit životinja utječe na kvalitetu mesa

U Europskoj Uniji sektor uzgoja stoke čini 45 % ukupne poljoprivredne djelatnosti. U tom sektoru se godišnje ostvaruje proizvodnja u vrijednosti od 168 milijardi eura te obuhvaća otprilike 4 milijuna radnih mjesta. U povezanim sektorima (prerada mlijeka i mesa, hrana za stoku) godišnji promet iznosi otprilike 400 milijardi eura. Primjena određenih standarda dobrobiti životinja donosi troškove za gospodarske subjekte. GU SANTE procijenio je 2010. g. da ti troškovi odgovaraju vrijednosti od 2 % proizvodnje poljoprivrednog gospodarstva, ali je također zaključio da viši standardi dobrobiti životinja donose koristi u obliku povećane produktivnosti, kvalitete proizvoda i poslovnog ugleda .

Prema Europskoj agenciji za sigurnost hrane (EFSA) dobrobit životinja iz uzgoja neizravno utječe na sigurnost hrane. To je zbog uske povezanosti između dobrobiti životinja, njihovog zdravlja i bolesti koje se prenose hranom. Nezadovoljavajuća razina dobrobiti može dovesti do veće osjetljivosti na bolesti i veće smrtnosti. Osim toga, postoje brojni dokazi da dobrobit životinja utječe na kvalitetu mesa. Odgovarajuće postupanje na poljoprivrednom gospodarstvu, tijekom prijevoza i prije klanja ima važnu ulogu. Meso životinja koje su bile pod stresom ili koje su ozlijeđene može imati manju vrijednost zbog gubitka boje i mekoće.

Rashodi za ruralni razvoj EU-a u okviru mjere 14 za „dobrobit životinja” u programskom razdoblju 2014. – 2020. (u milijunima eura).

Izvor: https://op.europa.eu/webpub/eca/special-reports/animal-welfare-31-2018/hr/

Mjera 14 za povećane troškove radi dobrobiti

Prepoznajući važnost dobrobiti životinja Vlada Republike Hrvatske je 24. lipnja 2015.g. donijela Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020. S ciljem poboljšanja uvjeta držanja i uzgoja stoke u Program je uvrštena i mjera 14 „Dobrobit životinja“. Njena je provedba započela u svibnju 2018. godine.

Mjera 14 (Dobrobit životinja) uključuje primjenu visokih standarda dobrobiti životinja koji prelaze važeće zakonske propise. Ulazak u sustav potpore za ovu mjeru je dobrovoljan. Potpora se isplaćuje s ciljem nadoknade izgubljenog prihoda ili povećanih troškova koji proizlaze iz propisanih obveza u mjeri.

U okviru M14 od svibnja 2018. provode se sljedeće operacije:

  • 14.1.1. Plaćanja za dobrobit životinja u govedarstvu (prihvatljivi korisnik je onaj koji ima najmanje 4 krave ili 7 junadi za tov ili 10 teladi)
  • 14.1.2. Plaćanja za dobrobit životinja u svinjogojstvu (prihvatljiv korisnik je onaj koji ima najmanje 186 prasadi ili 10 krmača/nazimica ili 17 svinja za tov)
  • 14.1.3. Plaćanja za dobrobit životinja u peradarstvu (prihvatljiv korisnik je onaj koji ima najmanje 715 brojlera ili 358 nesilica ili 167 purana)
  • 14.1.4. Plaćanja za dobrobit životinja u kozarstvu (prihvatljiv korisnik je onaj koji ima najmanje 40 koza)
  • 14.1.5. Plaćanja za dobrobit životinja u ovčarstvu (prihvatljiv korisnik ima najmanje 40 ovaca)

Unutar Operacije 14.1.1. moguće je ostvariti sljedeće iznose potpora:

Kategorija mliječne krave:

  • Poboljšana hranidba – plan hranidbe – 65,13 EUR/neovisno o broju uvjetnih grla i kontrola plijesni i mikotoksina – 4,93 EUR/UG
  • Poboljšani uvjeti smještaja – povećanje podne površine za 10 % – 42,59 EUR/UG i obogaćivanje ležišta – 27,76 EUR/UG
  • Pristup na otvoreno -držanje na ispaši – 34,06 EUR/UG i ispust – 52,10 EUR/UG

Kategorija junad:

  • Poboljšana hranidba – plan hranidbe – 65,13 EUR/neovisno o broju uvjetnih grla
  • Poboljšani uvjeti smještaja – povećanje podne površine za 10 % – 36,21 EUR/UG i obogaćivanje ležišta – 26,14 EUR/UG

Kategorija telad:

  • Poboljšana hranidba – plan hranidbe – 65,13EUR/neovisno o broju uvjetnih grla
  • Poboljšani uvjeti smještaja – povećanje podne površine za 10% – 10,05 EUR/UG i obogaćivanje ležišta – 8,09 EUR/UG
  • Pristup na otvoreno – Telad mora imati pristup ispustu iz staje ili se mora držati u natkrivenim boksovima s vanjskim prostorom – 42,82 EUR/UG

Unutar Operacije 14.1.2. moguće je ostvariti sljedeće iznose potpora:

Kategorija odbijena prasad:

  • Poboljšana skrb – zabranjeno rezanje repova – 20,77 EUR/UG
  • Poboljšani uvjeti smještaja – povećanje podne površine za 10 % – 6,86 EUR/UG i obogaćivanje ležišta – 21,60 EUR/UG

Kategorija krmače i nazimice:

  • Poboljšana hranidba – plan hranidbe – 65,13 EUR/neovisno o broju uvjetnih grla i kontrola plijesni i mikotoksina – 19,74 EUR/UG
  • Poboljšana skrb – poboljšani uvjeti prasenja– 29,54 EUR/UG
  • Poboljšani uvjeti smještaja – povećanje podne površine za 10 % – 43,81 EUR/UG i obogaćivanje ležišta – 54,00 EUR/UG
  • Pristup na otvoreno – pristup ispustu – 84,66 EUR/UG

Kategorija svinje za tov:

  • Poboljšana skrb – zabranjeno rezanje repova – 6,09 EUR/UG
  • Poboljšani uvjeti smještaja – povećanje podne površine za 10 % – 4,32 EUR/UG i obogaćivanje ležišta – 40,50 EUR/UG
  • Pristup na otvoreno – pristup ispustu– 18,09 EUR/UG

Unutar Operacije 14.1.3. moguće je ostvariti sljedeće iznose potpora:

Kategorija brojleri:

  • Poboljšana skrb – poboljšana skrb za jednodnevne piliće – 1,30 EUR/UG
  • Poboljšani uvjeti smještaja – smanjena gustoća naseljenosti – 7,19 EUR/UG

Kategorija nesilice:

  • Poboljšana skrb – zabranjeno skraćivanje kljunova – 23,13 EUR/UG
  • Poboljšani uvjeti smještaja – povećanje podne površine za 10 %; smanjena gustoća naseljenosti; smanjen broj nesilica po gnijezdu – 40,44 EUR/UG i dodatne prečke – 0,32 EUR/UG

Kategorija purani:

  • Poboljšana skrb – poboljšana skrb za jednodnevne puriće – 0,69 EUR/UG
  • Poboljšani uvjeti smještaja – smanjena gustoća naseljenosti – 21,60 EUR/UG
  • Pristup na otvoreno – povećanje površine ispusta – 2,46 EUR/UG

Unutar Operacije 14.1.4. moguće je ostvariti sljedeće iznose potpora:

Kategorija koze:

  • Poboljšani uvjeti smještaja – povećanje podne površine za 10 % – 49,32 EUR/UG
  • Pristup na otvoreno – držanje na ispaši – 73,86 EUR/UG i pristup ispustu – 37,72 EUR/UG

Unutar Operacije 14.1.5. moguće je ostvariti sljedeće iznose potpora:

Kategorija ovce:

  • Poboljšani uvjeti smještaja – povećanje podne površine za 10 % – 11,60 EUR/UG
  • Pristup na otvoreno – držanje na ispaši – 75,28 EUR/UG i pristup ispustu – 37,72 EUR/UG

U svinjogojstvu prihvatljivi korisnik je onaj koji ima najmanje 186 prasadi ili 10 krmača nazimica ili 17 svinja za tov

Zahtjev za Potporu se podnosi u nekoj od podružnica Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. S obzirom da je ova mjera zahtjevna, korisnici su obavezni završiti izobrazbu iz područja dobrobiti životinja u trajanju od minimalno 4 sata godišnje. Potrebno je napomenuti da eventualno nepoštovanje preuzetih obaveza od strane korisnika rezultira sankcijama i umanjenjem potpore. Sama izobrazba je za korisnike besplatna, a provode je područne jedinice Ministarstva nadležne za stručnu podršku poljoprivredi (Savjetodavna služba). Da se omogući pravedan i kontinuiran nadzor provođenja mjere korisnici su obavezni voditi evidenciju na propisanim obrascima te redovito unositi sve tražene podatke. Obvezno razdoblje za provedbu Mjere 14 je razdoblje od jedne kalendarske godine. Odnosno od 1. siječnja do 31. prosinca godine u kojoj se traži potpora.

Osnovni uvjeti za ostvarenje potpore su:

  • upis u Upisnik poljoprivrednika
  • ispunjavanje uvjeta za aktivnog poljoprivrednika
  • upis stoke u JRDŽ i ostale propisane upisnike te propisno označavanje stoke
  • pravodobno podnošenje jedinstvenog zahtjeva na listu A te prijava vrste i kategorije životinja, područja dobrobiti, zahtjeva i JIBG na listu G u skladu s propisanim rokovima podnošenja jedinstvenog zahtjeva
  • potrebna popratna dokumentacija
  • omogućavanje provedbe kontrole na terenu
  • poštivanje pravila višestruke sukladnosti na cjelokupnom poljoprivrednom gospodarstvu.

Na cijelom gospodarstvu koje je definirano zasebnim JIBG-om (Jedinstveni identifikacijski broj gospodarstva), u uzgoju i držanju pojedine kategorije životinja, obvezno je pridržavati se propisanih obveza prema odabranom zahtjevu. Sve životinje na tom gospodarstvu moraju biti evidentirane u JRDŽ-u (Jedinstveni registar domaćih životinja). Ne može se birati hoćete li se ili ne pridržavati dobrobiti u cijelom objektu, dijelu objekta ili samo u nekoliko objekata. Odabrani zahtjev dobrobiti za pojedinu kategoriju životinja obvezno se provodi na cijelom gospodarstvu definiranom JIBG-om.

Na kraju je potrebno napomenuti da je iznos za mjeru Dobrobit životinja ove godine povećan za 130 milijuna kuna. Procjenjuje se da će za 2021.g. će biti isplaćeno 220 milijuna kuna za 1700 korisnika. U 2020.g. isplaćen je iznos od 90 milijuna kuna. Očekuje se da će ovo doprinijeti konkurentnosti naših proizvođača. Potrošačima će omogućiti konzumiranje mesa visoke kvalitete uz saznanje da su životinje uzgajane u odgovarajućim uvjetima.

Prihvatljivi korisnik za mjere je onaj koji ima najmanje 167 purana

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakŠto je partenogeneza pčela?
Sljedeći članakImamo uzgoj, ali ne i proizvodnju oraha u Hrvatskoj
dr. sc. Vesna Očić
Vesna Očić radi na Agronomskom fakultetu u Zagrebu kao znanstveni novak-viši suradnik. Vesna Očić je rođena 1. studenog 1977. u Zagrebu, gdje je završila osnovnu školu i opću gimnaziju. Na Sveučilištu u Zagrebu akademske godine 1996./97. upisuje na Agronomskom fakultetu studij Bilinogojstvo na kojem je diplomirala 12. rujna 2002. Po završetku studija zapošljava se kao znanstveni novak na Sveučilištu u Zagrebu, Agronomski fakultet u Zavodu za menadžment i ruralno poduzetništvo. Akademski stupanj doktora znanosti stječe 29. ožujka 2012. obranom doktorske disertacije pod naslovom „Utjecaj krmnoga slijeda na dohodak proizvodnje kravljega mlijeka”. U suradničko zvanje asistenta izabrana je 01. prosinca 2003, a u zvanje viši asistent 2012. godine. Suradnica je u nastavi na dva modulu na preddiplomskim i četiri modula na diplomskim studijima na Sveučilištu u Zagrebu Agronomski fakultet. Pristupnica se stručno se usavršavala na Montana State University, SAD i Wageningen UR Centre for Development Innovation, Nizozemska. Članica je Hrvatskog agroekonomskog društva.