Smeđa pjegavost ili antraknoza graha
Simptomi bolesti:
Javljaju se na svim nadzemnim dijelovima biljke, ali se najbolje prepoznaju i uočavaju na mahunama. Na listovima i stabljikama dolaze u obliku ovalnih tamnosmeđih nekrotičnih pjega, a na mahunama u obliku okruglastih i u staničju malo udubljenih smeđih pjega, sa crvenkastim rubom. Ove pjege obično se nazivaju antraknoze, što su inače tipični simptomi za sve patogene gljivice iz roda Colletotrichum. Također se simptomi mogu javiti i na sjemenkama unutar mahuna, na hilumu, u obliku smeđih okruglastih pjega. Nakon klijanja sjemena na hipokotilu (dio stabljike klijanaca koji nosi supke), često se mogu pojaviti veće smeđe pjege, zbog čega tek izniknule biljčice graha venu i potpuno propadaju. Bolest se uglavnom prenosi sjemenom, bilo da se patogena gljivica razvila u unutrašnjosti sjemena, bilo na površini.
Suzbijanje bolesti:
Zaštita od ove bolesti provodi se preventivno obveznom uporabom zdravog sjemena, koje se mora uzimati samo sa zdravih nasada. Fungicidi za zaštitu sjemena ne daju dobre zaštitne rezultate. Također bi trebalo voditi računa o plodoredu (2- 3 godine). U sjemenskim usjevima graha obavlja se tretiranje triput, i to početkom cvatnje, u punoj cvatnji i za vrijeme punjenja mahuna. U našoj zemlji nema registriranih fungicida za ovu svrhu, a u svijetu se najčešće koriste fungicidi iz skupine benzimidazola (pr. Bavistin FLKS).
Hrđa graha
Simptomi bolesti:
Ova bolest javlja se većim intezitetom samo na grahu kod kasnije sjetve, i to najčešće kod graha koji se sije zajedno s kukuruzom. Simptomi se javljaju uglavnom na listovima, a vrlo rijetko na stabljici i mahunama. U kasno proljeće i početkom ljeta na naličju lista prvo se javljaju bijeložuti prištići. Nakon njih javljaju se smeđi jastučići, nazivaju se uredosorusi, koji se vrlo dobro uočavaju na naličju lista. U tijeku vegetacije uredospore čine više sekundarnih zaraza. S vremenom, potkraj ljeta uredosorusi postaju crnima i na njihovu mjestu nastaje novi tip spora ili teliospore, s kojima gljiva prezimljuje. One u proljeće kliju u tzv. bazidij, koji stvara bazidispore. Bazidiospore izvrše prvu ili primarnu zarazu graha, i tako se ciklus ponavlja.
Suzbijanje bolesti:
Od preventivnih zaštitnih mjera možemo koristiti otpornije kultivare i plodored. Od kemijskih zaštitnih mjera, prema iskustvima iz svijeta, provodi se prskanje sjemenskih usjeva fungicidima na bazi mankozeba (npr. Dithan M-45) i bitertanola (npr. Baycor WP 25 i Baycor EC 300). Kod nas nema registriranih fungicida za ovu svrhu.
Plamenjača graška
Simptomi bolesti:
Glavni znakovi ove bolesti su žutosmeđe pjege na gornjoj strani lista, ispod kojih se na naličju lista javlja modrosivi mašak. Također se simptomi plamenjače javljaju i na mahunama, ali i na sjemenkama unutar mahuna. Patogena gljivica prezimljuje u tlu na zaraženim biljnim ostatcima u obliku spolnih spora ili osopora. U proljeće, za povoljnih temperature i vlage na oosporama razvijaju se sporangiji iz kojih zoospore izvrše prvu zarazu.
Suzbijanje bolesti:
Glavna zaštitna mjera je plodored i uzgoj otpornijih kultivara (Freezer, Fek i dr.). Također bi trebalo koristiti zdravo sjeme, koje se može u tu svrhu tretirati fungicidima na bazi metalaksila. Za suzbijanje bolesti u polju prema spoznajama iz drugih zemalja mogu se koristiti dva do tri puta fungicidi iz skupina ditiokarbamata (Dithane M-45, Polyram DF, Antracol i dr.), a na sjemenskim usjevima fenilamidi (Ridomil Gold MZ 68 WP, Sandofan F WP, Galben M WP i dr.). Napomena: Niti jedan od ovih fungicida nije registriran kod nas za ovu namjenu.
