17. lipnja obilježava se Dan dezertifikacije i suše. Povodom toga, predsjednica Odbora za poljoprivredu Marijana Petir pozvala je na odgovorno ponašanje u raspolaganju i korištenju tala. Upozorila je na nedostatak prikladnog zakonodavstva Unije kojim bi se regulirala pitanja upravljanja tlom. To rezultira degradacijom tala i na nacionalnoj i na europskoj razini.

Problem je prepoznala i Europska komisija svjesna učinaka erozije i gubitka organskog ugljika u tlu kao i potencijalnih opasnosti dezertifikacije,  navodeći u Strategiji o bioraznolikosti kako će gubitak bioraznolikosti i kolaps ekosustava biti među najvećim opasnostima za čovječanstvo u sljedećih deset godina. Ovo predstavlja i značajnu prijetnju  temeljima našega gospodarstva, a procjenjuje se kako posljedice degradacije zemljišta na godišnjoj razni iznose od 5,5 – 10,5 bilijuna eura u svijetu.

Upravo se zbog navedenog Europska komisija odlučila na ažuriranje tematske strategije EU-a o zaštiti tla čije se donošenje očekuje u narednim mjesecima.

Ovom bi se inicijativom, kao dijelom europske Strategije o bioraznolikosti do 2030. godine ažurirala važeća strategija o zaštiti tla. Namjera je postizanje neutralnosti degradacije zemljišta. Ciljevi su usmjereni prema zaštiti plodnosti tla, smanjenju erozije i zatvaranju tla. Također i prema povećanju organske tvari u tlu, identificiranju onečišćenih lokacija, obnovi degradiranih zemljišta i definiranju pojma „dobrog ekološkog stanja“ vezanog uz tlo.  

Dan dezertifikacije i suše s ciljem tranzicije degradiranog u zdravo

Dan dezertifikacije i suše ove je godine za temu imao tranziciju degradiranog u zdravo tlo. To je prilika da se podsjetimo svih dobrobiti koje nam tlo nosi. Od onih vezanih uz ekonomsku otpornost, stvaranje radnih mjesta, povećanje dohotka i povećanje sigurnosti opskrbe hranom. Sve do oporavka bioraznolikosti i utjecaja na ograničavanje klimatskih promjena. Tlo, kao jedan od najsloženijih ekosustava nije samo stanište organizama koji u njemu žive i reguliraju ključne usluge ekosustava poput plodnosti tla i kruženja hranjivih tvari. Tlo je i najveće kopneno skladište ugljika čijom sekvestracijom se regulira utjecaj klimatskih promjena. 

Funkcije tla su ovisne o ukupnoj bioraznolikosti, a tlo je izloženo degradaciji. Degradacija je potaknuta prvenstveno ljudskim aktivnostima. Loše upravljanje zemljištem, prenamjena zemljišta, korištenje okolišno neosjetljivih poljoprivrednih i šumarskih praksi napuštanje zemljišta, klimatske promjene erozije itd. Zbog toga se sve više smanjuje i kapacitet tla za pružanje usluga ekosustava društvu u cjelini.

 -Zato je potrebno održivo gospodarenje tlom. Kako poljoprivrednim, tako i šumskim. Potrebno je i planiranje ulaganja u izbjegavanje njegove degradacije. Potrebna je i obnova degradiranog zemljišta. Sve to kako bismo generacijama koje dolaze osigurali stabilnost osnovnog resursa za proizvodnju hrane, istaknula je Petir.

Prethodni članakDronovi u poljoprivredi – jeftiniji i produktivniji
Sljedeći članakKoju agrotehničku mjeru odabrati uslijed nestabilnog vremena?
Gospodarski list
Gospodarski list – sve što vrijedi znati u poljoprivredi Gospodarski list najstariji je i najčitaniji hrvatski časopis za poljoprivredu, s tradicijom dugom preko 180 godina. Kroz tri stoljeća pomaže poljoprivrednicima stručnim, aktualnim i korisnim sadržajem te i danas svakih petnaest dana stiže na adrese svojih vjernih pretplatnika. Naši autori su priznati stručnjaci, znanstvenici i poljoprivrednici. Uz tiskana i online izdanja, posjeduje bogatu biblioteku knjiga pod nazivom - Obitelj i gospodarstvo, organizira razne stručne konferencije iz područja agrobiznisa, kroz društvene mreže aktivno sudjeluje u svakodnevnici ljubitelja prirode i poljoprivrede. Opravdano je najveći specijalizirani - poljoprivredni medij u regiji. Cilj Gospodarskog lista je ostao isti od prvog broja – znanjem jačati poljoprivredu i selo.