Dugotrajan stres može oštetiti srce, pa čak pridonijeti i stvaranju krvnog ugruška u arterijama. Novi nalazi pokazuju da može potaknuti i ulazak stres hormona u krvnu cirkulaciju, što opet može oslabiti obrambene, imunološke snage organizma. Rezultat toga može biti naša veća osjetljivost na infekcije, kao što su prehlade i gripa, a moguća je i pojava drugih oboljenja (astma, rak, pogoršanje pamćenja itd.).
Međutim, opustite se. Postoje dokazani načini kako se stres može svladati. I za to, vrlo često, nije potrebno više od nekoliko minuta i može se obaviti bilo gdje. Stresna reakcija se može zaustaviti prije nego izmakne kontroli. Stručnjaci savjetuju pokušati s nekom od slijedećih tehnika kad god se čovjek nađe pod velikim stresom:
1. Ne poduzimati ništa
Barem jednom tokom dana odvojite 5 do 10 minuta, sjednite mirno, ne čineći ništa. Fokusirajte se na zvukove oko vas, na svoje emocije i na eventualnu mišićnu napetost u vratu, ramenima, rukama, grudima itd. Jednostavno sjedeći mirno usporuje se ritam srčanog rada i snižava krvni tlak. Povećava se osjećaj kontrole nad događajima. Prošlost ne možemo promijeniti. Budućnost ne možemo predvidjeti. Jedina stvar koju možemo je preuzeti kontrolu nad sadašnjim trenutkom. Ponovo steći osjećaj kontrole – olakšava stres.
2. Smijte se često tokom dana
Rezultati ispitivanja pokazuju da dobar smijeh snizuje razine stresnih hormona u 7 savjeta za smirivanje stresa Dugotrajan stres može oštetiti srce, pa čak pridonijeti i stvaranju krvnog ugruška u arterijama. Novi nalazi pokazuju da može potaknuti i ulazak stres hormona u krvnu cirkulaciju, što opet može oslabiti obrambene, imunološke snage organizma. Rezultat toga može biti naša veća osjetljivost na infekcije, kao što su prehlade i gripa, a moguća je i pojava drugih oboljenja (astma, rak, pogoršanje pamćenja itd.). krvi i pojačava imunitet organizma. Osim toga, dobro je znati da učinci dobrog, srdačnog smijeha traju i do 24 sata.
3. Koristite glazbu
Kad je čovjek suočen s nekim teškim zadatkom, poslom, stresom, korisno je slušati glazbu – bez obzira je li klasična, narodna ili džez. Mnogi ljudi nalaze klasičnu glazbu najrelaksiravajućom, međutim, ipak ne svi. Svatko će za sebe naći onu vrst glazbe koja će mu najvjerojatnije pomoći u olakšanju stresa.
4. Zamišljajte sebe sretnim
Petnaest sekundi do pet minuta fokusirajte se na nekoga ili nešto do čega vam je jako stalo. Ili zamislite scenu sa svog ugodnog godišnjeg odmora. Čak i jednostavna izreka koja učini da se osjećate pozitivno može imati poželjan učinak. Već samo razmišljati o nekome na koga ste ljuti (šef na poslu koji je nepodnošljiv mamlaz; prijatelj koji vrijeđa vaše osjećaje) može uzrokovati da štetni stres hormoni preplave vaš cirkulacioni sustav. Razmišljati o ljudima i stvarima koje volite može imati suprotan učinak. Sretne umirujuće misli mogu spriječiti neugodne promjene koje nastaju kad smo pod stresom.
5. Izađite na otvoren prostor
Ako ste u zatvorenom prostoru, izađite i prohodajte na otvorenom desetak minuta. Svi oni koji su često nervno napeti ili pod stresom dobro bi učinili kad bi u svoj stil života uveli redovno hodanje (žustrim tempom) četiri puta tjedno. Osjećat će se manje tjeskobni, napeti i spavat će boljebolje. Rezultati ispitivanja provedenih upravo na takvim osobama pokazali su da im je krvni tlak imao sklonost ostati stabilan i kad su bili pod stresom. Ako nemate vremena hodati pola sata, čak i pet ili deset minuta pokazat će pozitivne učinke.
6. Dišite lagano
Kroz pet minuta usporite svoje disanje na oko šest dubokih udisaja u minuti. Drugi riječima, udišite kroz oko pet sekundi, pa izdišite isto tako kroz pet sekundi. Mi smo skloni disati brzo i plitko, posebno kad smo napeti. Sporo, duboko disanje isteže ramena i opušta napete mišiće, čovjek se osjeća mirnije, a poboljšavaju se i funkcije srčanožilnog sustava.
7. Ustanite iz kreveta opušteni
Neposredno prije uspavljivanja i ujutro prije ustajanja, odvojite pet minuta da opustite čitavo svoje tijelo. Počnite sa svijanjem nožnih prstiju, a nakon toga ih opustite. Zatim isto (grčenje i opuštanje) napravite s mišićima stopala, pa proslijedite na listove, bedra, stražnjicu, nastavljajući gore sve do mišića lica.
Ako započinjete dan s osjećajem napetosti, velike su šanse da ćete se osjećati napeti čitav dan. Ako ponesete svoje probleme sa sobom u krevet, vjerojatno ce vam poremetiti san. A to znači još veću napetost. Istraživanja pokazuju da ljudi kojima nedostaje sna doživljavaju porast razine stresa hormona u krvi.
Započnite i završite svaki dan odvajanjem dvije ili tri minute za svjesnu relaksaciju.
