Pred vratima nam je po mnogima najdraže i najljepše doba godine – vrijeme u kojem se veselimo Božiću te ispraćaju stare i dočeku nove godine. To je vrijeme došašća ili adventa koje obuhvaća razdoblje od četiri nedjelje prije Božića. Tada se više nego inače radujemo blagdanima koje provodimo u krugu najdražih osoba. Cijelo to razdoblje od otprilike mjesec dana gotovo je nezamislivo bez raznih blagdanskih elemenata – velikih i malih ukrasa koji itekako doprinose svečanoj atmosferi i radosnom iščekivanju.
Vjerojatno ćemo svi imati mnogo posla pred same blagdane pa je vrijeme prije i za vrijeme adventa idealno da pomalo započnemo s pospremanjem, čišćenjem i uređenjem doma te izradom barem jednog dijela ukrasa. Prvi ukrasi s kojima započinjemo su sjetva i njega božićne pšenice, a možemo izraditi i vijence. Pri tome na raspolaganju stoji mnoštvo kupljenih ukrasa, ali ne zaboravimo i prirodne poput češera, žirova, mahovine, suhih trava i ostalog bilja, bobica, ploški sušenog voća (naranče, limuni…), začina (štapići cimeta, zvjezdasti anis)…
Također, možemo započeti s pripremama uređenja okućnice. Tu uglavnom ukrašavamo ulaz i prednji dio kuće, ali to mogu biti i dijelovi vrta koje vidimo iz kuće. Uvijek trebamo pripaziti koje ukrase stavljamo van: oni moraju biti otporni na vlagu, a žaruljice i ostala rasvjeta isključivo namijenjeni za vanjsku uporabu. Što se rasvjete tiče, glavni element u vrtu ne mora bit smreka – jer je mnogi i nemaju. Nju jednako dobro mogu zamijeniti neko drugo stablo, grm, živica, ograda… Uz to, žaruljicama možemo naglasiti i ograde, staze, stube, stupove… Sada je vrijeme da sve isplaniramo i dio toga postavimo.
Božićna pšenica
Mlada pšenica je lijepi ukras koji se naočigled mijenja – od sjemenki ćemo začas dobiti prekrasne guste, zelene vlati. Najčešće se sije pšenica, a možemo pokušati i s drugim žitaricama poput raži, zobi, ječma ili kukuruza.
Vrijeme sjetve prilagodit ćemo uvjetima u prostoriji. Pšenicu uglavnom sijemo na svetu Barbaru (4. prosinca) ili na svetu Luciju (13. prosinca). Ranija sjetva se preporučuje ako je hladnije, a kasnija ako je toplije. Želimo li ubrzati nicanje, sjemenke preko noći namočimo u mlaku vodu. Ujutro ih ocijedimo i sijemo.
Sjemenke se obično siju u plitke zdjelice te po potrebi zalijevaju. Ako želimo da pšenica dulje potraje, bolje je odabrati posudice s otvorima na dnu, a u zdjelicu stavimo i zemlju. Tako korijenje neće biti u opasnosti od suviška vode, a mlade biljke će iz zemlje dobivati hranjive tvari. Nakon sjetve pšenicu prekrijemo folijom kako se ne bi isušivala. U toplijim prostorijama niknut će nakon nekoliko dana. Potom skinemo foliju i redovito zalijevamo (toliko da se ne isušuje). Pšenici godi i prskanje, osobito ako je u prostoriji toplo.
Prije sjetve pšenice u posudicu možemo staviti užu čašicu. Oko nje rasipamo zemlju i sjeme. Kad pšenica naraste, malo je prikratimo, čašicu uklonimo i na njezino mjesto stavimo svijeću ili neki drugi ukras. Prema želji, izraslu pšenicu možemo malo prikratiti škarama.
Pšenicu možemo posijati i u raznovrsne ukrasne posudice, ali i može obrasti zanimljive oblike poput kugle, nekog nasmijanog lica ili životinjice poput ježa. To će osobito biti zanimljivo djeci. Za to nam je potrebna najlon čarapa koju ispunimo piljevinom. Po gornjem dijelu oprezno rasporedimo sjeme pšenice te čarapu zavežemo. Na mjestima gdje želimo neku izbočinu kao što su nožica li uho, prstima zahvatimo dio čarape s piljevinom i zavežemo.
Na kraju po želji nalijepimo oči i usta (upotrijebimo platno ili plastični materijal) ili ih nacrtamo akrilnom bojom. Potom uzmemo zdjelicu s vodom i dobivenog ježa okrenemo naopačke – uronimo samo dio gdje se nalaze sjemenke. Neka se dobro natopi, najmanje pola sata tako da sjemenke upiju vodu. U početku, dio sa sjemenkama prekrijemo prozirnom folijom. Kad sjemenke niknu, redovito vlažimo.
Napravite sami blagdanski vijenac
Vijenci su prepoznatljiv blagdanski ukras kojima najčešće ukrašavamo ulazna vrata kuće ili stana te stolove. Možemo ih staviti i na ostala mjesta: neka druga vrata u kući, na zid, manji stolić ili ormarić, u neki kutak… Za unutarnje prostore obično je bolje da vijence načinimo od umjetnih materijala ili sušenih dijelova biljaka, jer bi se svježe grančice zbog topline brzo počele sušiti i osipavati.
Iako obruč za vijenac možemo napraviti sami, najjednostavniji će biti gotovi obruči od slame ili šiba. Obruče najčešće oblažemo svježim ili suhim grančicama. Zanimljive izvedbe su i kada ih obložimo suhim prirodnim češerima i/ili mahovinom koje samo ravnomjerno zalijepimo pištoljem s vrućim ljepilom te dodatno ukrasimo. Vijenac možemo oblijepiti i raznim umjetnim grančicama i ukrasima. Postoje i obruči sa cvjećarskom spužvom. Prije izrade vijenca spužvu namočimo, pa u nju stavljamo svježe grančice. Gotov vijenac po potrebi još malo zalijemo.
Ako je u prostoriji toplo, svakako trebamo paziti da se spužva ne isuši i po potrebi zalijevati. Na vijenac najprije ubadamo grančice. Kako bio lijepo izgledale, trebamo ih postavljati u istome smjeru. Dakle – ili posve okomito na podlogu (ako su kraće) ili blago ukoso (duže grančice), ali tako da su u istome smjeru i lijepo nalegnu jedna na drugu. Ukrase (ovisno o vrsti) utisnemo u podlogu ili objesimo na grančice. Razne sitne ukrase i perlice učvršćujemo žicom ili špagom, ili lijepimo pištoljem s vrućim ljepilom. Na kraju za dodatni sjaj možemo koristiti razne sprejeve poput šljokica i umjetnog snijega.
Adventski vijenci
Adventski vijenac ima četiri svijeće od kojih svaka predstavlja jednu nedjelju došašća. Najprije na željena mjesta na podlozi za vijenac obavezno zalijepimo podloške za svijeće, potom stavljamo glavni dio vijenca (npr. grančice) i na kraju ukrase. Kod postavljanja grančica i ukrasa trebamo voditi računa da nisu preblizu svijećama kako se ne bi zapalili. Kad započne vrijeme adventa, svake nedjelje palimo jednu svijeću – prve nedjelje gori jedna, druge dvije, treće tri, a četvrte nedjelje gore sve četiri svijeće.
Kad nemamo vremena niti dovoljno materijala, možemo načiniti jednako lijepe i maštovite zamjene za adventske vijence. Kao podloga nam mogu poslužiti komad drveta ili zdjela. Važno je samo da svijeće dobro učvrstimo na stabilnim podlošcima ili malim svijećnjacima.
Kako izraditi vijenac za vrata?
Vijenac za vrata možemo načiniti sa svježim grančicama crnogorice (smreka, jela, borovica, bor, čempres, tisa) i vazdazelenih grmova (božikovina, lovorvišnja, aukuba, fotinija, bršljan…). Tu ipak ne bismo smjeli stavljati ukrase koji sadrže žitarice, sjemenke i suho voće jer ćemo privući ptice koje će ih pojesti. U ovom slučaju najprije postavimo žicu, špagu ili traku kojom ćemo vijenac objesiti na vrata.
Oni moraju biti čvrsti i pouzdani jer će s ukrasima vijenac otežati. Podlogu i ukrase dalje slažemo na gore opisan način.
