Neočekivano dugo kišno razdoblje prekinulo je započetu žetvu soje, te su poljoprivrednici u nastavku žetve imali nešto niže prinose od očekivanih. Žetvu soje treba početi prateći vlagu zrna koja treba biti između 14-16% kao optimalna, radi malih gubitaka, te radi manjih troškova sušenja.
Vrijedno zrno
Da bi imali uspješnu žetvu, treba se već prilikom sjetve pripremati za nju, što znači imati pripremljenu tablu bez mikrodepresija, poravnatu, a veliku pažnju posvetiti suzbijanju korova. Soja je vrijedno proteinsko krmivo po sadržaju bjelančevina, vitamina i aminokiselina. Zrno soje sadrži 38 % bjelančevina, 20 % ulja, više od 30 % različitih ugljikohidrata, vitamina i minerala. Bjelančevine su velike biološke vrijednosti , a kako sadrže vrijedne esencijalne aminokiseline možemo ih izjednačiti s onima životinjskog porijekla. Zelena stabljika i lišće soje sadrže oko 15 % bjelančevina, ugljikohidrata 45 %, te 10 % minerala, raznih vitamina. U sirovom obliku zrno sadrži i štetne tvari ureazu i tripsin. Njihova prisutnost zaustavlja aktivnost enzima koji učestvuju u probavi preživača. Da bi se mogla koristiti kao stočna hrana potrebno ju je termički obraditi bilo tostiranjem, ekstrudiranjem ili kuhanjem. U procesu ekstrudiranja zrno soje se usitnjava i zagrijava do temperature 120-135 0C vrlo kratko, ovisno o tehnologiji prženja . U procesu tostiranja visokim temperaturama prženjem inaktivira se nepovoljno djelovanje ureaze i tripsina. Samo tako prerađena pogodna je za hranidbu nepreživača: peradi i svinja.
U silaži
Ako želimo skladištiti zrno soje na gospodarstvu vlaga mora biti ispod 10% kako bi se zrno dobro čuvalo. U skladištu treba pratiti temperaturu uskladištenog zrna da ne bi došlo zagrijavanja.
Za preživače se može u hranidbi koristiti i zrno soje neprerađeno, ali treba pri tome biti pažljiv. Provedeni pokusi su dokazali da količina od 2 kg na dan u obroku krava ne izaziva nikakve probavne smetnje. U obroku pri tome ne smije biti dodana urea.
Mljeveno zrno soje, ako se čuva duže vrijeme može se užegnuti, pa ga takvo ne treba čuvati dulje od 4-5 dana. Soja se može koristiti i za zelenu krmu ili silažu u smjesi s kukuruzom. U silaži sa kukuruzom podiže sadržaj proteina i njihovih aminokiselina. Soja u hranidbi stoke najčešće se koristi u obliku sojine sačme ili pogače koje su nusprodukti prehrambene industrije. Sadržaj proteina u njima je oko 40 % i ovako prerađena ne izaziva probleme u hranidbi stoke na gospodarstvu, pa je za preporučiti njihovu upotrebu u sastavljanju obroka. Soja kao kultura ima pozitivan utjecaj na fizikalna, kemijska i biološka svojstva tla. Na korijenu soje, ako tlo nema nisku pH vrijednost, formiraju se kvržice u kojima se nalaze bakterije koje vežu dušik iz zraka. U gustom sklopu, ako je namijenjena proizvodnji zelene mase, povoljno djeluje na suzbijanje korova. Osim za mahunarke, soja je izvrsna predkultura za sve ratarske usjeve.
