Kalendar cvatnje medonosnog bilja – među njima među prvima cvate marelica (Prunus armeniaca). Iako je podrijetlom iz Azije, vrlo brzo se proširila i u druge krajeve. Danas postoji velik broj kultivara marelice koji se uzgajaju pojedinačno ili plantažno. Srednje je visoko stablo s dobro razvijenom krošnjom. Listovi su okrugli ili ovalni blago nazubljena ruba. Cvjetovi su bijeli do crveni. Pčele rado dolaze na marelicu koja cvate 10 – 14 dana i pritom daje dosta nektara i cvjetnog praha.
Nekako u isto vrijeme cvate i breskva (Prunus persica), od koje se velik broj sorata uzgaja na okućnicama, vinogradima ili plantažno, posebice u dalmatinskom zaleđu. Breskva je niže stablo s rijetkom krošnjom i bijelocrvenim cvjetovima, koja cvate oko 2 tjedna. Pčele rado dolaze na breskvu, zbog cvjetnog praha i nektara.
Velike plantaže jabuka (Prunus malus) te pojedinačne divlje jabuke (Prunus silvestris) po šumama i živicama daju obilje nektara i cvjetnog praha. Jabuke rastu kao stabla različite visine i cvatu bijelim cvjetovima po 2 – 3 u skupinama. Jabuke cvatu do 20 dana i pčele ih rado posjećuju.
Trešnja (Prunus avium) dolazi u uzgoju, a kao divlja trešnja po bjelogoričnim šumama. Raste kao 7 – 8 m visoko stablo s bujnom krošnjom. Listovi su ovalni ili jajoliki. Cvate bijelim cvjetovima na dugim peteljkama skupljenima u nakupine. Za lijepih dana trešnja obilno luči nektar, ali daje manje cvjetnog praha. Med trešnje je svijetložut, od divlje nešto tamniji i vrlo brzo se kristalizira.
Jedna od vrlo važnih medonosnih biljaka je i šljiva (Prunus domestica). Oduvijek se uzgaja u našim krajevima, i to najviše u Slavoniji i Lici. Prvenstveno zbog plodova, ali je i medonosna biljka. Već početkom travnja šljiva se okiti brojnim bijelim cvjetovima skupljenim u nakupine. Cvate 4 – 5 dana. Za lijepih dana pčele rado posjećuju šljivu zbog obilja nektara i cvjetnog praha.
