Većina poljoprivrednika u Hrvatskoj je navikla držati stoku na paši do rujna, a zatim ih zatvoriti u staje i hraniti ih sijenom, sjenažom ili silažom. To je jedan od skupljih načina držanja stoke. Pašnjaci ostaju neiskorišteni, stvaraju se nepotrebni ekonomski izdatci, povećan je ljudski napor, a i životinjama nedostaje kretanje.
Velika je šteta u godini s toplom jeseni, zatvoriti životinje u staju. Postoje načini za produljenje razdoblja ispaše i to za 60 do 90 dana, čime se smanjuje potrebna količina spremljene krme. Način za to je uzgajanje krmnih kultura hladne sezone koje imaju sposobnost rasti u hladnim sezonama i za vrijeme kratkih dana. Na takve kulture skraćivanje dana nema nikakav utjecaj te nakon mraza ne izgube list. Biljke hladne sezone su biljke koje napreduju u hladnijim klimama ili tijekom hladnih dijelova godine. Takve biljke rastu i/ili klijaju pri hladnijim temperaturama zraka. Obično takve biljke svoj rast zaustavljaju u toplim i sušnim danima. Vrste koje najbolje uspijevaju u to doba godine i koje tad ostvaruju visoku kvalitetu i kvantitetu su trstikasta vlasulja, roškasta smiljkita, stoklasa bezosata, livadna vlasulja, klupčasta oštrica, engleski ljulj, lucerna, krmni grašak, soja, neke kupusnjače i žitarice. Kulture hladne sezone Trstikasta vlasulja je biljka velikog i dubokog korijenovog sustava koji se prostire i do 1,5 m u dubinu pa joj omogućuje opskrbljivanje vodom u sušnim razdobljima kad druge biljke zaustavljaju svoj rast. Dugotrajna je višegodišnja travna vrsta s vijekom trajanja od 8 do 10 godina. Ozimog je tipa s visokom otpornošću na mraz, zimu, sušu te na bolesti, opstaje i na suhim i na vlažnim staništima s pH vrijednošću od 4,5 do 9,5. Tvori busenove koji se prostiru podzemnim stabljikama, odnosno rizomima. Životinje je rado pasu tijekom jeseni, a tijekom ljetnih mjeseci, srpnja i kolovoza slabije. Ljeti su životinjama neugodnog okusa zbog prisutnosti gljiva u biljci (endofita). Sad postoje sorte trstikaste vlasulje bez endofita koje se preporučuju za sjetvu ako će se koristiti za pašu. Sredinom ljeta joj je potreban odmor od 30 dana i gnojidba dušikom od oko 50 kg po hektaru kako bi se oporavila i nagomilala hraniva te ponovno porasla za korištenje u jesen i zimu. Tada će pašnjak biti veće gustoće, a tek kasnije u proljeće će biti spreman za ponovno korištenje.
…
Trstikasta vlasulja
…
Roškasta smiljkita (svinđuša)
…
Stoklasa bezosata
…
Livadna vlasulja
…
Klupčasta oštrica
…
Engleski ljulj
…
Lucerna
…
Kupusnjače i ozime žitarice
…
Cijeli članak možete pročitati u tiskanom izdanju Gospodarskog lista br. 22/2018
