Općenito, sjetva nakon oranja i predsjetvene pripreme tla najuspješniji su način sjetve, jer se novoposijanim biljkama omogućavaju najbolji uvjeti rasta i razvoja. Klasičnom sjetvom travnjaka (oranje+predsjetvena priprema+sjetva) uklanjamo postojeću vegetaciju, a time i kompeticiju s novozasijanim vrstama, te osiguravamo dobre uvjete za razvoj novog travnjaka.
Međutim, ovakvim načinom sjetve uništavamo i korisne biljke na postojećem travnjaku, te stavljamo travnjak izvan uporabe na relativno dulje vrijeme. Direktnom sjetvom u postojeći travnjak možemo smanjiti vrijeme u kojem travnjak nije u uporabi. Međutim, u ovakvoj sjetvi postoji veći rizik od propadanja klijanaca kao rezultat kompeticije s postojećom vegetacijom.
Najvažnije prednosti direktne sjetve trava i mahunarki u postojeću tratinu ili strnište (kukuruzište) u odnosu na klasičnu sjetvu su: smanjenje potrošnje nafte za >80%, ušteda vremena, povećanje organske tvari tla, čuvanje strukture, prozračnosti i propusnosti tla, očuvanje flore tla, prevencija od erozije na nagnutim terenima i dr. Nedostaci: rizik od propadanja usjeva zbog slabije konkurentne sposobnosti novozasijanih biljaka, potreba za jačim traktorima i novim sijačicama, reduciran korjenov sustav novosijanih biljaka i dr.
Napasivanje umjesto hranjenja u štali
Proizvedena krma se može koristiti svježa, u zelenom stanju ili spremljena – konzervirana u obliku sijena ili silaže (sjenaže). To prvenstveno ovisi o potrebama stočarske proizvodnje kao i o opremljenosti proizvođača potrebnom mehanizacijom. Zelena krma se može koristiti košnjom i hranjenjem stoke u štali pokošenom zelenom masom i ispašom. Prvi način korištenja se sastoji od košnje i transporta pokošene biljne mase do mjesta hranjenja. Napasivanje muznih krava kod nas je vrlo slabo rašireno, iako je to najekonomičniji način korištenja travnjaka. Zaboravlja se da držanje domaćih životinja na pašnjaku ima:
1. Pozitivan utjecaj na organizam životinja (zootehnički učinak):
• Trajan utjecaj svjetla pospješuje stvaranje crvenih krvnih zrnaca i hemoglobina u krvi životinja, što povoljno djeluje na živčani sustav i otpornost životinja. Utjecajem ultraljubičastih zraka pospješuje se stvaranje D vitamina, važnog za regulaciju izmjene mineralnih tvari i povoljnog
iskorištenja kalcija i fosfora.
• Kretanje na svježem zraku i stalno gibanje organa prigodom ispaše vrlo povoljno utječe na pravilan razvoj kostura, mišićja i tetiva, kao i na razvitak unutarnjih organa pogotovo pluća i srca. Stoka uzgajana na paši živahnija je, zdravija i otpornija, dobro razvijenog mišićja i zglobova.
• Pašnjačko držanje ima vrlo povoljan utjecaj na ishranu stoke. Zelena mlada paša ima povoljan kemijski sastav, s povoljnim odnosom probavljivih bjelančevina i probavljivih nedušičnih tvari (vrlo blizu fiziološkom optimumu), te s dovoljnom količinom mineralnih tvari i vitamina, što objašnjava razmjerno velike priraste koje postižu naročito mlade kategorije stoke na paši. Neki vrlo važni sastojci hranidbene vrijednosti se djelomično ili potpuno gube prilikom sušenja ili konzerviranja.
2. U našim klimatskim uvjetima, s dugim razdobljem bez vegetacije (studeni – travanj) potrebno je spremiti velike količine voluminozne krme (sijeno, silaža, sjenaža) za zimsku hranidbu stoke. Od ukupnih troškova u stočarstvu na spremanje krme otpada oko 60%. Spremanje krme za hranidbu stoke u razdoblju bez vegetacije, iziskuje troškove utroška radne snage i energije. Stoga se rentabilnost stočarske proizvodnje postiže u prvom redu pojeftinjenjem ishrane. S obzirom na to da je pašni način hranjenja stoke jeftiniji od hranjenja sijenom ili silažom, a pritom stoka jede hranjiviju, kvalitetniju krmu jasan je dakle njegov ekonomski učinak. Cijena jedne hranidbene jedinice je kod spremanja sijena 2,57 puta veća nego korištenjem ispaše, dok su troškovi za jednu hranidbenu jedinicu kod korištenja silaže 2 puta veći. U vegetacijskom razdoblju travnjake treba koristiti napasivanjem, gdje je god to moguće, jer je cijena bjelančevina po jedinici površine niža nego u sušenoj ili konzerviranoj krmi. Korištenjem travne mase košnjom i hranjenjem u štali veći su troškovi nego ispašom, zbog većeg utroška energije (ljudskog rada i strojeva). Ovakav vid hranjenja stoke se ne smije prekidati zbog loših vremenskih uvjeta, nego se mora nastaviti svaki dan. Travnjak se obično kosi u punom vlatanju svakodnevno kako bi se tratina kontinuirano obnovila te da stoka dobije krmu približno iste kvalitete u svim ciklusima korištenja.
