Klimatske promjene s nedostatkom oborina i visokim temperaturama u dijelu vegetacije vratile su interes stočara za sjetvu lucerne. Uz to ostvaruju i pravo na dodatnu potporu na proizvodno vezano plaćanje (PVP) za krmne proteinske usjeve koja se dobije po površini od najmanje jedan hektar. U 2021. godini uvjet je i držanje najmanje jednog uvjetnog grla po hektaru.
Sjetva lucerne na oranici predstavlja početak proizvodnje kvalitetne voluminozne krme na površini koja bi trebala biti u korištenju nekoliko godina. Iz toga razloga ne treba započinjati sa pripremom za sjetvu lucerne ako nemamo napravljenu analizu tla na oranici gdje planiramo proizvodnju. Analiza će nam odrediti da li tlo odgovara za lucernu ili prvo moramo napraviti kalcizaciju, pa tek tada uložiti u sjeme, gnojiva i proizvodnu godinu.
Prinosi krme ovisiti će o količini biljkama pristupačnih hranjiva. Lucerna je veliki potrošač dušika, kalija i kalcija te joj ona moraju biti svake godine na raspolaganju.
Potrebe za hranjivima ovisno o tipu tla uz primijenjeni stajnjak iznosi 70-80kg/ha dušika, 130-160kg/ha fosfora i 120-160 kg/ha kalija (Mijatović).
Lucerna je kultura koja ima sposobnost usvajati velike količine dušika iz zraka.
U tome joj pomažu bakterije fiksatori dušika koje se nalaze u tlu, a koje žive u simbiozi na njenom korijenju . Prema istraživanju takva simbioza može godišnje vezati 150 do 250 kg dušika po hektaru.
Međutim bakterije zahtijevaju uglavnom neutralnu pH (6,5-7) reakciju tla. Tla koja su dobre strukture, s većim sadržajem humusa, boljih vodo zračnih odnosa pružaju dobre životne uvjete za rast i razvoj bakterija i raznih mikroorganizama . U takvim tlima za očekivati je da će se na korijenju kroz kraće vrijeme uspostaviti simbioza između korijenja lucerne i bakterija- fiksatora dušika.
Tla niske pH vrijednosti između 4-5 koja se nalaze u većem dijelu sjeverozapadne Hrvatske ne zadovoljavaju uvjete za optimalan rast i razvoj lucerne . U takvom kiselom mediju ne postoji dovoljan broj bakterija koje bi se razvile na korijenju lucerne. Da bi se uspostavila simbioza između biljke i bakterija treba proći dulje vrijeme.
Zasijani mladi usjev lucerne u porastu može trpjeti radi nedostatka dušika za rast i razvoj.
Usjev to obično pokaže sporim porastom i žućenjem listova.
Na pokusnom polju Kmetijskog inštituta Slovenije bio je postavljen gnojidbeni pokus sa :
– negnojenom lucernom,
– lucernom koja je na početku vegetacije pognojena sa 30 kg/ha dušika te iza prvog otkosa 30 kg/ha dušika
– lucernom koja je na početku vegetacije pognojena sa 60 kg/ha dušika, te iza prvog otkosa 60 kg/ha dušika.
Korišteno je sjeme bez nanesenih bakterija i inokulirano sjeme lucerne.
Pokus je pokazao povećanje prinosa lucerne za 10 % pri provedenoj gnojidbi 2 x 30 kg/ha dušika na parcelama gdje nije korišteno inokulirano sjeme dok veće doze dušika nisu dale značajno povećanje uroda. Pretpostavljeno je da veće količine dušika smanjuju pojavu kvržičnih bakterija na korijenju dok manje količine potiču njihovo formiranje.
Pokus je pokazao povećanje prinosa lucerne za 10 % pri provedenoj gnojidbi 2 x 30 kg/ha dušika na parcelama gdje nije korišteno inokulirano sjeme dok veće doze dušika nisu dale značajno povećanje uroda. Pretpostavljeno je da veće količine dušika smanjuju pojavu kvržičnih bakterija na korijenju dok manje količine potiču njihovo formiranje.
Pri korištenju inokuliranog sjemena nije bilo značajne razlike u prinosu između negnojene parcele i parcela gdje je primijenjeno dušično gnojivo. To pokazuje važnu ulogu bakterija u tlu i na korijenu lucerne za usvajanje dušika.
Radi prisutne degradacija naših tala koju prati narušena struktura tla, smanjena mikrobiološka aktivnost, nizak postotak humusa u tlu za preporučiti je gnojidbu lucerne s dušikom početkom vegetacije.
Izvor: časopis „Naše travinje“ 2016. godine (Iva Majhen-Vlašiček, dipl. ing. agr.)
