Jedan od takvih nametnika koji u posljednje 2-3 sezone pričinjava sve veće ekonomske štete u proizvodnji nadaleko poznatog varaždinskog zelja, a zahtijeva poseban pristup u kemijskom suzbijanju, jest kupusni štitasti moljac ili bijela mušica (Aleyrodes proletella).
Ovu vrstu ubrajamo u skupinu štitastih moljaca (Homoptera: Aleyrodidae), među kojima su u našoj zemlji najpoznatiji cvjetni štitasti moljac i duhanov štitasti moljac – opisani uglavnom kao jedna od najvažnijih skupina štetnika pri uzgoju plodovitog povrća i ukrasnog bilja u zaštićenim prostorima.
Kupusna bijela mušica pričinjava dvojake štete: sisanjem sokova uzrokuje slabiji razvoj napadnutih biljaka, a obilnim izlučivanjem tzv. “medne rose” omogućuje razvoj gljivica čađavica čime se dodatno umanjuju asimilacijska funkcija lišća, uz onečišćenje do te mjere da napadnuto bilje potpuno gubi tržnu vrijednost. Nije poznato da kupusna bijela mušica prenosi virusne bolesti.
Među povrtnim vrstama napada kelj pupčar, kupus, cvjetaču, brokulu i kelj! Zbog većeg broja biljnih vrsta koje napada, otežan je nadzor sprječavanja proširenja u nova područja. Najčešće se širi prodajom zaraženog biljnog materijala nepokretnim i teško uočljivim ličinkama. Aktivno se širi letom unutar usjeva, a vjetar ih može prenijeti i na veće udaljenosti!
Opis štetnika
Svi razvojni oblici bijele mušice se razvijaju na donjoj strani lišća (vidi sliku)! Kupusna bijela mušica je maleni kukac, veličine svega 1,5 mm. Glava i prsište kukaca su tamniji, a zadak žućkaste nijanse, ali tijelo i krila su mu pokriveni finim voštanim prahom, što im daje bijelu boju.
Kad se zaražene biljke protresaju odrasli oblici živahno lete. Ličinka je plosnata tijela presvučena voskom (bijele boje s dvije žute pjege na abdomenu), pa time sliči “lažnim” štitastim ušima.
Razvoju štitastih moljaca također pogoduje i visoka vlažnost zraka, pa se u optimalnim uvjetima vrlo brojna populacija razvija za svega tri tjedna!
Na donjoj strani lišća se istovremeno nalaze svi razvojni stadiji (odrasli moljci, jaja, ličinke i kukuljice), pa ova spoznaja jako otežava kemijsko suzbijanje, jer nemamo dovoljno djelotvornih pripravaka za sve razvojne stadije kukaca.
U komercijalnoj proizvodnji kupusnjača važno je bijelu mušicu pravovremeno otkriti i započeti s mjerama zaštite.
Mjere zaštite
Obavezno treba iznad biljaka vješati žute ljepljive ploče. Žutim ljepljivim pločama se mogu odrediti početna “žarišta” štetnika i na vrijeme provesti kemijsko suzbijanje.
Imperativ kemijskog suzbijanja kupusne bijele mušice je spriječiti “udomaćivanje” nametnika, ali istodobno izbjegavati prečestu primjenu insekticida, poglavito pripravaka iz iste kemijske skupine (jer štitasti moljci brzo postaju otporni na pretjeranu i nestručnu primjenu istih kemijskih spojeva).
Većina proizvođača mjere zaštite počinje provoditi prekasno, a naknadno se pogreške teško ispravljaju. Pri izboru insekticida važno je poštivanje dopuštenja po kulturama, uz pridržavanje propisane karence.
Zaštitna sredstva
Danas najčešće za suzbijanje bijelih mušica u povrćarstvu preporučujemo dopuštene pripravke iz skupine organo-fosfata, sintetskih piretroida i neonikotinoida (karenca za kupusnjače): Actellic EC 50 (K=14 dana), Reldan (Lino, Rely) 40 EC (K=21 d.), Fastac (Direkt, Alfa, Fascon) 10 SC (K=28 dana), Decis(Rotor, Roetem) EC (K=7 dana), Beta- Baythroid EC (K=7 dana), Karate (King, Lambda) EC (K=14 dana),Vantex MC (14 d.), Confidor (Boxer, Rapid, Magnum, Kohinor, Dali, Congo) 200 SC (K=21 dan), Actara 25 WG (K=14 d.).
Dobro je već prije sadnje presadnice kupusnjača potapati u otopinu imidakloprida, a prvim mjerama folijarnog tretiranja obavezno uključiti pripravke Actellic 50 EC i Reldan 40 EC.
U našoj zemlji u skoro vrijeme očekujemo registraciju novih pripravaka Movento OD i Coragen SC.
Poznati su i prirodni neprijatelji kupusne bijele mušice te se istražuje njihova moguća komercijalna uporaba.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakTayberry – malina ili kupina?
Sljedeći članakDozrijevanje kulena
gospodarski
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.