""Upotreba prirodnih sirovina u izradi pripravaka za njegu kože potječe još od drevnih civilizacija. Neke od najpoznatijih sirovina koje su korištene u navedene svrhe su macerat nevena i gospine trave te maslinovo i bademovo ulje. Njihova upotreba nastavila se i do današnjeg dana i malo je onih koji za njih nisu čuli i koristili zbog svih blagodati koje pružaju koži.

Danas, jedna od najpopularnijih biljnih vrsta koja se ističe svojom sposobnošću njege kože je smilje (Helichrysum italicum L.). Eterično ulje smilja sastojak je mnogih krema, losiona i seruma za regeneraciju kože, smanjenje bora i poticanje stvaranja kolagena.

Ulje noćurka za sve tipove kože

""Uz spomenute biljne vrste u prirodi postoje i brojne druge, mnogima manje poznate vrste, koje se na prirodan način „brinu“ o zdravlju i ljepoti kože. Jedna od takvih biljaka je i noćurak (Oenothera biennis L.). Autohtona je vrsta Sjeverne Amerike, a u Europu je introducirana u 17. stoljeću. Naziv noćurak potječe od činjenice da svoje žute cvjetove otvara tek u predvečerje. Neki je nazivaju i dvogodišnja pupoljka. U sjemenkama noćurka nalazi se biljno ulje koje je bogato nezasićenim masnim kiselinama, kao što su gama-linolenska kiselina, linolna i oleinska kiselina. Navedene kiseline neophodne su za održavanje zdrave hidrolipidne barijera površinskog sloja kože. Ulje noćurka idealno je za sve tipove kože, pogotovo za onu suhu i osjetljivu. Pogodan je za njegu ljuskave i zrele kože, ubrzava zarastanje rana, te djeluje u liječenju psorijaze i neurodermitisa. Osim ulja u kozmetičke svrhe koriste se i svježi cvjetovi noćurka od kojih se pripremaju maske za lice koje poboljšavaju ten. Arnika ( Arnika montana L.) je višegodišnja biljna vrsta iz porodice glavočika (Asteraceae). Na području Republike Hrvatske ugrožena je i strogo zaštićena biljna vrsta i njeno prikupljanje iz prirode je strogo zabranjeno. U narodu se naziva i brđanka, moravka, moravka gorska, što i upućuje na prirodno stanište ove biljne vrste. U Hrvatskoj raste na području Učke, žumberačko-samoborskog gorja, Biokova, Velebita, itd. Arnika svoju primjenu nalazi u farmaciji, homeopatiji i kozmetičkoj industriji, a posjeduje antiseptička, protuupalna, antibakterijska, protugljivična i antioksidativna svojstva. Najpoznatija je njena vanjska primjena u obliku masti, obloga i melema u liječenju oštećenja kože, iščašenja, upaljenih mišića, itd. U narodnoj medicini koristi se kod površinski upaljenih vena, reumatskih tegoba, bolesti mišića i zglobova i uboda insekata. Oralna primjena se ne preporuča. Cvijet arnike sadrži flavonoide (izokvercitin, astragalin i luteolin-7-glukozid), seskviterpenske laktone (helenalin, arnifolin i chamissonolid), eterično ulje, derivate timola, itd. Cvjetovi sadrže i fenolkarboksilne kiseline i kumarine. Seskviterpenski laktoni posjeduju protuupalna svojstva i smanjuju osjećaj boli, stoga se preporuča kod udaraca, uganuća i iščašenja. Od cvjetova arnike pripremaju se tinkture sa 70 %-tnim alkoholom ili tradicionalno s domaćom rakijom. Cvjetovi se moče u alkoholu kroz razdoblje od 2-3 tjedna nakon čega se procjeđuje i tinktura je spremna za upotrebu. Oblozima od tinkture tretiraju se ozlijeđena i bolna mjesta na koži. Macerat od arnike priprema se po uobičajenom postupku pripreme macerata. Cvjetovi se beru u stadiju pune cvatnje, suše u prirodnim uvjetima, potom namaču u nekom od biljnih ulja kao što su npr. suncokretovo, bademovo i maslinovo ulje. Uz povremeno miješanje, maceracija traje 4-6 tjedana, a provodi se na mjestu bez izravnog izlaganja sunčevim zrakama.

""

Biljno ulje koje nalazi primjenu u području dermatologije i kozmetologije izdvaja se i iz sjemenki boražine (Borago officinalis L.), biljne vrste iz porodice oštrolista (Boraginaceae). Specifičnost biljnog ulja ove vrste također se ogleda u visokom sadržaju nezasićenih masnih kiselina; gamalinolenske, linolne i oleinske kiseline. Gama-linolenska kiselina pomaže u hidrataciji kože i djeluje na zaglađivanje postojećih bora i sprječava stvaranje novih. Izuzetno obnavlja, njeguje, umiruje i vlaži suhu i osjetljivu kožu, a pročišćava i tonizira mješovitu i umornu kožu. Djeluje i u liječenju kožnih oboljenja kao što su ekcemi, psorijaza i neurodermitis. Ulje boražine čest je sastojak prirodnih krema.

Ranjenik za brže zacijeljivanje kože

Narodni i znanstveni naziv govore o ljekovitim svojstvima i primjeni ove biljne vrste. Riječi je o ranjeniku, odnosno vrsti latinskog naziva Anthyllis vulneraria L.., koji je nastao o riječi vulnus, što znači ozljeda ili rana. Tradicionalno je upravo i korištena u njihovom liječenju i zarastanju. Koristi se i kao laksativ, kod bolesti bubrega i za detoksikaciju organizma. Višegodišnja je biljna vrsta iz porodice mahunarki (Fabaceae) a prirodno raste na suhim pašnjacima i livadama planinskog područja. Sadrži tanine, saponine i sluzi. Bere se cvat u vrijeme cvatnje što je obično u svibnju. Miješanjem svinjske masti i cvatova ili listova ove vrste pripremani su melemi za kožu. Danas se preporuča priprema macerata s cvatovima ranjenika u nekom od biljnih ulja. Macerat učinkovito regenerira kožu i podjednako učinkovito može se koristiti u njezi masne i suhe kože.

Tratinčica u njezi kože

Da se upravo sljedeća biljna vrsta može koristiti u njezi kože upućen je manji broj ljudi. Riječ je o sveprisutnoj tratinčici, čiji je znanstveni naziv Bellis perennis L. Rijetko se nalazi na popisu ljekovitih biljnih vrsta, a isto tako nikada nije stekla popularnost u njezi kože, kao što je to s nevenom, gospinom travom i arnikom. Ekstrakt cvjetova tratinčice sadrži čitav niz tvari kao što su saponini, polifenoli i flavonoidi i u novije vrijeme sve je češći sastojak prirodnih kozmetičkih proizvoda, posebice onih za ujednačavanje boje kože kod poremećaja pigmentacije, odnosno nastanka sunčanih i staračkih pjega te hiperpigmentacija. Djeluje na način da inhibira proces stvaranja melanina u koži i izbjeljuje ga, te obnavlja stanice kože. U homeopatiji se koristi za tretiranje rana i zacjeljivanje kože nakon određenih kirurških zahvata. Osim vodenih ekstrakata i tinktura, od tratinčice se pripremaju i uljni macerati koje je vrlo jednostavno pripremiti. Koriste se isključivo suhi cvjetovi, koji se slažu na dno staklene posude i potapaju s odabranim biljnim uljem. Uz povremeno miješanje, mješavina treba odstajati 3 tjedna, nakon čega se procjeđuje i pohranjuje u tamnu bocu.

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakCitrus keksići
Sljedeći članakPrilog broja: Zakon o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi
Avatar
Znanstveni novak - viši asistent na Zavodu za sjemenarstvo Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Uža specijalnost - ljekovito i aromatično bilje, očuvanje biljnih genetskih izvora, analiza bioraznolikosti. Zaposlena je na Agronomskom fakultetu na Zavodu za sjemenarstvo od 2006. godine. Doktorsku disertaciju pod naslovom "Morfološka, kemijska i genetska raznolikost dalmatinskog buhača (Tanacetum cinerariifolium /Trev./ Schultz Bip.)" obranila je 2011. godine. Znanstveno se usavršavala u Sloveniji, na Prirodoslovno - matematičkom fakultetu u Zagrebu, te Fakultetu kemijskog inženjerstva i tehnologije u Zagrebu. Znanstveni interesi su joj vezani uz ljekovito i aromatično bilje, genetsku i biokemijsku raznolikost ljekovitog i aromatičnog bilja te očuvanje biljnih genetskih izvora. Kao istraživač sudjeluje u radu četiri nacionalna projekta. Sudionica je brojnih međunarodnih i domaćih znanstvenih skupova, te autorica više znanstvenih radova iz područja bioraznolikosti ljekovitog i aromatičnog bilja.