Oksalna kiselina u suzbijanju varoe (2)

116

""Oksalnom kiselinom primijenjenom u razdoblju bez legla, možemo pčele osloboditi velikog broja varoa i olakšati im prezimljavanje. Primjena kiseline sublimacijom je jednostavna i lako primjenjiva tijekom cijele godine. Mjere zaštite potrebno je primjenjivati i kod sublimiranja. Potrebno je nositi zaštitno odijelo, zaštitne rukavice, štitnik za lice i oči, gumenu pregaču i čizme. Raditi na provjetravanom mjestu, izbjegavati udisanje prašine, a kod sublimacije i para kiseline. Za to je potrebno nositi posebnu masku (respirator) za zaštitu dišnih organa.

Sublimacija

Sublimacija je jedna od drugačijih metoda unošenja oksalne kiseline u košnicu. Ovdje se ne radi otopina. Sam naziv označava izravno prelaženje krutih tvari u plinovito stanje bez prethodnog prelaženja u tekuće agregatno stanje. Isto se naziva i obrnuti proces. Ovo svojstvo kristala oksalne kiseline koristi se za unošenje u košnicu i ravnomjerno rasprostiranje unutar nje. Osnovne prednosti ovog načina primjene oksalne kiseline u suzbijanju varoe su u mogućnosti primjene tijekom cijele godine i točnom doziranju sukladno volumenu košnice, što omogućava vrlo malo ostataka u medu, vosku i na pčelama uz financijske i ekološke uštede, unatoč više nego povoljnoj cijeni kiseline.

Varoset – poseban uređaj za isparavanje

Za ovaj način primjene potreban je poseban uređaj za kontrolirano isparavanje koji se zove “Varoset”. Ime i konstrukcija uređaja zaštićeno je u Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo Republike Hrvatske. Može se nabaviti u prodavaonicama pčelarske opreme u našoj zemlji. Sastoji se od tri grijača koji su povezani s izvorom električne energije. Međusobno su neovisni i svaki se može zasebno uključivati i isključivati preko tropolne utičnice koja je spojena s izvorom električne struje. Na grijačima su posudice u koje se dozirnom žličicom stavlja određena količina dihidrata (kristala) oksalne kiseline. Navedena žličica sadrži oko 1 gram kiseline što je dovoljno za 10 okvira. Uređaj se priključuje na istosmjerni ili izmjenični izvor električne energije napona 12V i jačine 7,5A za sva tri grijača, odnosno jednom grijaču potrebno je 2,5A. Izvor napona od 12V podoban je za udaljenije pčelinjake bez električne mreže od 220V gdje se može koristiti automobilska baterije (akumulator). Za primjenu ovog uređaja nije potrebno otvarati košnice u cijelosti nego onoliko koliko je potrebno za umetanje grijača. Tako se košnice ne pothlađuju u jesenskom (zimskom) tretiranju uz zamjetnu uštedu na utrošenom vremenu kod većeg broja košnica. Uspoređujući tri opisana načina primjene oksalne kiseline u suzbijanju varoe može se pronaći niz prednosti ili nedostataka. Najvažnije je da prilikom primjene što više pčela (i varoa na njima) dođe u kontakt s oksalnom kiselinom. Budući da je oksalna kiselina izborila svoje mjesto u ekološkoj proizvodnji pčelinjih proizvoda, potrebno se odlučiti koji način primjene odgovara broju košnica na pčelinjaku, raspoloživom vremenu i vrsti pčelinjih proizvoda koje proizvodimo. Za sad je još uvijek najbolja međusobna kombinacija biološkog i kemijskog načina suzbijanja varoe tijekom cijele godine, kako bi zimski gubici bili što manji, a pčelinji proizvodi što prirodniji.

Prilikom primjene, odnosno zadimljavanja oksalnom kiselinom na ovaj način, postupak je sljedeći. Kristale (dihidrat) oksalne kiseline dozirnom žličicom stavimo u utor na grijaču. Zatim grijač umetnemo u košnicu kroz leto, pri čemu kod standardnih AŽ i LR košnica izvadimo letvicu za regulaciju otvora i zatim je vratimo. Ako letvicu nije moguće izvaditi, grijač umećemo sa zadnje strane kroz vratašca plodišta AŽ košnica ili podizanjem i razmicanjem nastavka od podnice kod LR košnica. Otvor leta nije potrebno sužavati. Nakon što su grijači umetnuti uređaj se uključi na 2 do 3 minute, a pčelar se mora odmaknuti kako ne bi slučajno udisao pare oksalne kiseline. Nakon toga se isključi i malo pričeka da se ohladi. Ukupno vrijeme od uključivanja uređaja do njegovog vađenja iz košnice traje najmanje 7 do 8 minuta. Za to vrijeme se grijači ugriju, ispare zadanu količinu kiseline i ohlade da ih možemo izvaditi i postupak ponoviti na sljedećim košnicama.

Protivnici primjene oksalne kiseline ukazuju na oštećenje pčela, ponajviše zadržavanje kristala među trbušnim pločicama. Tako su pčele uznemirene, kraće žive, a jedan dio odmah nakon primjene umire. Zato se preporuča samo jedna primjena na jednoj generaciji pčela. Ovo je važno znati zbog toga što nekoliko dana nakon tretiranja moramo češće nadzirati leta i odstraniti mrtve pčele da ostalima omogućimo izlazak iz košnica.

""

Negativni učinci korištenja

Opće je poznato da je svaki lijek ujedno i otrov, a učinak ovisi o dozi, načinu uzimanja i vrsti organizma na kojemu se primjenjuje. Također se po nekim istraživanjima smatra da oksalna kiselina oštećuje matice, pa je upitna primjena za vrijeme uzgoja matica.

Prva pomoć kod trovanja

Potrebno je spomenuti i prvu pomoć u slučaju trovanja ili sumnju na trovanje oksalnom kiselinom. Prvo je potrebno ukloniti onečišćenu odjeću s unesrećenog, a vidljivo ozlijeđeni dio tijela isprati velikom količinom higijenski ispravne vode. U slučaju udisanja prašine, osobu je potrebno izvesti ili iznijeti na čisti zrak poštujući mjere osobne zaštite. Ako je otopina dospjela u oko potrebno ga je isprati velikom količinom čiste vode u trajanju 10 do 15 minuta. Prilikom unosa oksalne kiseline u usta, isto tako ju je potrebno isprati čistom vodom. Kod gutanja je poželjno piti puno vode i magnezijevo mlijeko. Kod primijećenog trovanja oksalnom kiselinom uvijek je potrebno provesti opisanu prvu pomoć i zatražiti stručnu liječničku pomoć. Pri tome sa sobom treba ponijeti i praznu ili načetu ambalažu na kojoj se vidi opis simptoma trovanja i potreba poduzimanja određene terapije. Iz ovog je vidljivo da primjena oksalne kiseline (kao i mnogih preparata) nije bezazlena i prilikom rukovanja s njom treba spriječiti pristup djeci i neupućenim osobama.

PROSINAC
Mjesec najkraćih dana i niskih temperatura. Pčele rijetko mogu izlaziti iz košnice, a u njoj se nalaze u klupku. Za proizvodnju topline troše nešto više hrane, pa se pojačano stvara vlaga koju, ovisno o tipu košnice, možemo zapaziti na poletaljci ili poklopnoj dasci. Zato povremeno pregledamo materijale koje smo postavili za izolaciju i po potrebi zamijenimo suhim. Na samom pčelinjaku nemamo posla, osim ga povremeno obići i nadzirati tijek zimovanja.
• redovito pregledavamo leta i uklonimo snijeg, led ili umrle pčele
• pčelama osiguramo mir pazeći da grana ili nešto slično ne lupa po košnicama
• nadziremo ventilaciju
• prema nečistoćama na ladici podnice odredimo položaj klupka i procijenimo zalihe hrane
• veterinarskim stetoskopom možemo slušati način brujanja pčela i procijeniti stanje u klupku
• za vrijeme sunčanih dana kad pčele izlijeću na pročisni let, provjerimo da nisu dobile proljev
Ako trebamo premještati košnice na samom pčelinjaku na daljinu od nekoliko metara, sad je vrijeme za to. Kad zbog lošeg vremena nisu izlijetale dvadesetak dana, košnicu možemo oprezno uz što manje potresanja prenijeti na novo mjesto. Pri tome leto moramo zatvoriti da se uznemirene ne razlete okolo. Pčelar sad ima više vremena za zbrajanje proizvodnih rezultata, a u radionici se popravlja i obnavlja pčelarski pribor.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje