Stanje pčelinjih zajednica u travnju

21

""Učestali prodori hladnog zraka u kontinentalnom dijelu zemlje i bure u krajevima uz more doveli su do usporenog razvoja pčelinjih zajednica, pa njihova snaga nije ona koju bismo očekivali za početak travnja. Nepovoljno vrijeme usporilo je i temeljit pregled svih zajednica na pčelinjaku. Ako to nismo učinili, svakako trebamo što prije otvoriti košnice i vidjeti kolike su zalihe hrane i raspored legla, kako bi mogli poduzeti potrebne korake u proljetnom razvoju. Ovisno o raspoloživom vremenu, temperaturi zraka, suncu i vjetru, proljetni pregled može biti dugačak i potpun ili kratak i djelomičan.

Kratki pregled

Ako nisu povoljni vremenski uvjeti, prognoza vremena ne obećava uskoro poboljšanje, a u dogledno vrijeme nećemo biti u mogućnosti posjetiti pčelinjak, onda možemo napraviti samo kratki letimični pregled. Njega obavljamo kada vidimo da pčele izlijeću iz košnica, što uglavnom znači da je temperatura zraka na pčelinjaku iznad 10oC. Pregled se sastoji u tome da otvorimo poklopac ili vrata košnice i na brzinu vidimo koliki broj ulica pčele zaposjedaju, izvadimo krajnji okvir uz kojeg su pčele i na njemu utvrdimo moguće postojanje legla i njegovo zdravlje, te zalihe meda i peluda. Nakon ove letimične procjene svakako treba obaviti pravi detaljni pregled što je prije moguće, a najkasnije unutar tri tjedna.

Dugi pregled

Detaljni proljetni pregled jedan je od prvih i najvažnijih poslova na pčelinjaku. Obavljamo ga pri temperaturi zraka od najmanje 15 do 16oC, ali je bolje kada je ona 18oC ili viša. Istodobno pčelinjak treba biti osunčan i bez vjetra. Njime moramo u potpunosti utvrditi količinu preostale hrane (meda i peluda), snagu zajednice, zdravstveno stanje, a prema količini i izgledu legla kvalitetu matice. Sve uočeno moramo zapisati u bilježnicu ili dnevnik pčelinjaka kako bismo kasnije u miru mogli donijeti odluke o budućim koracima. Prilikom pregleda dimilicu koristimo vrlo malo, a ako je moguće uopće je ne koristimo. Ponekad možemo pronaći zajednicu uz stjenku košnice, a ostali dio je prazan. Tada okvire s leglom premjestimo u sredinu, a sa svake strane prostor ispunimo okvirima s peludom i medom. Iako je pregled dugačak, podsjećamo da se košnica ne drži predugo otvorenom niti izvađeni okviri izvan nje. Kada je mlado leglo, a pogotovo jajašca, izloženo izravnim sunčevim zrakama može doći do njegovog ugibanja. Ultraljubičaste zrake mogu oštetiti i ubiti jajašce za manje od 1 minute.

Travanj je prilično nestabilan mjesec u kojemu su velike razlike u temperaturi zraka između dana i noći. Zato u njegovom prvom dijelu ne smijemo previše žuriti s poslovima oko poticanja razvoja. Iako imamo želju što prije nadoknaditi izgubljeno vrijeme, poticanje razvoja mora biti postupno, te prilagođeno vremenskim prilikama i temperaturnim razlikama između dana i noći. Ako smo postavili utopljavajući materijal, skidamo dio po dio, a ne sve odjednom kako ne bismo izazvali naglu toplinsku razliku. Isto tako pažljivo proširujemo prostor u košnici ako smo ga pregradili daskom.

U ovom mjesecu počinje ozbiljnija pčelinja paša. Peludnu pašu uglavnom donose vrbe. Nektarnu i peludnu daje koštičavo voće koje prvo započinje cvatnju, a neko je započelo još krajem ožujka. To su marelice, breskve, višnje, trešnje, šljive. Uz njih počinje cvatnja jezgričavog voća kao što su jabuke, kruške i dunje. Pašu još nadopunjava i bobičasto voće kao maline. Najznačajnija paša svakako je uljana repica u krajevima gdje se uzgaja. Ponekad zbog obilne voćne paše unos hrane u košnicu može biti toliki da pčele ispune cijeli prostor u plodištu košnice i matica više nema mjesta za polaganje jaja. Da bi to spriječili moramo pratiti unos nektara i na vrijeme početi proširivati plodišni prostor dodavanjem satnih osnova i izgrađenih okvira iz pričuve. U suprotnom se može javiti nagon za rojenjem. Od ostalih radova u travnju su najznačajniji:
• što prije obaviti detaljan pregled ako nismo do sada
• uz nadziranje razvoja pravovremeno proširivati prostor u košnici
• zamjenom nastavaka ili okretanjem okvira koristiti unutarnje zalihe hrane za poticanje razvoja
• podražajno prihranjivati u razdoblju u kojem pčele ne unose 200 – 300 grama nektara dnevno
• stvaranje jakih zajednica spajanjem radi boljeg iskorištavanja paše
• izjednačavanje pčelinjih zajednica dodavanjem okvira s poklopljenim leglom
• praćenje kemijske zaštite kultiviranih nasada
• provjera zaštite pričuvnog saća od voskovih moljaca

…nastavlja se…

Postavi pitanje autoru klikom ovdje