Borač, boreč ili boražina (Borago officinalis L.) je jednogodišnja biljka koja samoniklo raste u Sredozemlju i južnoj Europi, a uzgaja se u cijelom svijetu. Ime roda dolazi od arapske riječi buhuray, što znači „otac sirovosti“, a veže se uz svojstvo dlakavosti listova. Smatra se da je domovina borača Mala Azija i područje zapadnog dijela Sredozemlja. Odakle je još u starom vijeku stigao u Europu i postao cijenjena medonosna i ljekovita biljka.
Naziv za biljku sličan je u mnogim europskim jezicima. U Italiji ga zovu Borragine, njemački naziv je Borretsch, francuski Bourrache itd. Kod nas ga najčešće samoniklog susrećemo u Primorju i Dalmaciji, kao korov po vinogradima, poljima i zapuštenom tlu u blizini naselja. Jednostavno se i uzgaja. Voli sunčano mjesto, a ne traži posebno kvalitetnu zemlju niti prečesto zalijevanje. Kao začinska i ukrasna biljka sve se više uzgaja u cvjetnjacima i povrtnjacima.
Ljekovitost borača
Od djelatnih tvari borač sadrži sluzi, škrob, trjeslovine, avonoide, mineralne tvari, nešto C vitamina i karotina. U narodnoj medicini listovi borača koriste se kod dišnih tegoba, srčanih bolesti, povišene temperature, reume i gihta, te za bolje izlučivanje viška tekućine iz organizma. Borač oduvijek slovi i kao biljka koja razveseljava, tjera melankoliju i vraća hrabrost. Oblozima se uklanjaju upale i otekline.
Uzgoj
Životni vijek sjemena borača je i do osam godina, a jednom zasijan u vrtu, borač se obilno i sam zasijava. Sije se od proljeća do početka ljeta u kanaliće dubine 1 cm, a mlade biljke se kasnije prorijede ili presađuju. Sijanjem u kasno ljeto ili u jesen na proljeće slijedeće godine dobivano već dvogodišnju biljku koja će cvasti sredinom proljeća. Borač se može uzgajati i kao lončanica, manje biljke i u zatvorenom. Pripada porodici oštrolista i ima 30-60 cm visoku, sočnu, šuplju i razgranjenu stabljiku prekrivenu sitnim bijelim dlačicama. Prizemni listovi su u rozeti, a oni na stabljici naizmjenični, jajasti, s valovitim rubom i zbog dlačica grubljom teksturom.
Od lipnja borač ukrašavaju peterolatični zvjezdasti cvjetovi prekrasne plavoljubičaste, ponekad ružičaste, a vrlo rijetko bijele boje, s izbočenim i jako razvijenim crnim prašnicima u sredini. Cvjetovi su smješteni na vrhu ogranaka, nagnuti prema dolje, skupljeni u rahle cvatove. Zahvaljujući svojoj ljepoti motiv cvijeta bio je čest ukras već na srednjovjekovnim tapiserijama, šalovima vitezova, marginama starih bilinara i vjerskih knjiga. Karakterističnu plavu boju cvjetova slikari su odabirali za bojanje madonine haljine. Nakon cvatnje razvijaju se jajoliki tobolci s 5-6 mm dugim i oko 3 mm širokim crnosmeđim sjemenkama.
Čaj od borača
1 žlicu suhih usitnjenih listova (ili listova i cvjetova) preliti s 2,5 dl kipuće vode i poklopiti. Nakon 5-10 minuta čaj procijediti i piti 2 puta tijekom dana. Čaj ne treba piti duže od 7 dana budući da se u listovima nalaze pirolizidinski alkaloidi koji u velikim količinama ili kod dugotrajnog korištenja mogu nepovoljno djelovati na jetru.
Vino od borača
150 grama svježih, usitnjenih listova preliti s litrom kvalitetnog bijelog vina. Nakon što zatvoreno odstoji tri tjedna, uz povremeno protresanje, vino procijediti. Tijekom dana piti 2 puta dnevno po jednu malu čašicu eliksira.
Ulje borača
Hladnim tiještenjem sjemenki borača dobiva se visokokvalitetno ulje bogato nezasićenim masnim kiselinama: linolnom (42%), oleinskom (20%), palmitinskom (13%), linolenskom (22%) i izrazito vrijednom gama-kinolenskom kiselinom. Linolna kiselina (omega 3 masna kiselina) i linolenska kiselina (omega 6 masna kiselina) su esencijalne masne kiseline. Tj. naš organizam ih ne može sintetizirati biokemijskim procesima već ih moramo unositi putem hrane, prije svega biljnog porijekla. Posebnu pažnju zaslužuje gamalinolenska kiselina (GLA) koja je rijetko prisutna u hrani pa u organizmu lako može nastati njen deficit, a time i brojne zdravstvene tegobe. Borač je najbolji dostupan izvor gama-linolenske kiseline i ima najveću koncentraciju te kiseline u prirodi.
Jedna od brojnih prednosti GLA je da sprječava nastanak upala. Vidljivo je njeno pozitivno djelovanje kod bolesti kože i vlasišta (dermatitis, prhutanje, suhoća kože, psorijaza), alergijskih i upalnih stanja (upale bubrega i mjehura, upale vena), dijabetesa i PMS-a. Smanjuje količinu kolesterola u krvi i previsok krvni tlak, smanjuje rizik od ateroskleroze te ublažava simptome multiple skleroze i drugih degenerativnih bolesti. Brojnim kliničkim studijama pri uzimanj GLA dokazano je ublažavanje reumatoidnog artritisa i brži oporavak žena oboljelih od raka dojke.
Izvana se ulje borača koristi za liječenje rana i ožiljaka, mazanje suhe, osjetljive i ispucane kože, kod neurodermitisa, ekcema i psorijaze. S ciljem rješavanja kožnih problema trebalo bi uzimati 0,5-3 grama ulja dnevno tj. tri puta dnevno po jednu malu žličicu ulja tijekom jela. Kod reumatoidnog artritisa preporuča se i do 7 g ulja dnevno. Ulje borača dobro će doći djeci u doba intenzivnog rasta, kao pomoćno sredstvo kod neishranjenosti te starijim osobama, osobito za oporavak nakon bolesti.
Borač u kozmetici
Listovi borača često se koriste u kozmetici jer njeguju i omekšavaju kožu, vraćaju joj vlažnost i ublažavaju bore. Ulje borača izvrsno je u borbi protiv strija, a sve se više koristi i u kozmetici za učvršćivanje kože i protiv bora.
Losion protiv akni i ekcema 5 žlica usitnjenih, svježih listova borača preliti s 2,5 dl kipuće destilirane vode. Ostaviti poklopljeno 20 minuta, dok se ne ohladi. U procijeđeni čaj dodati 1 dl 70%-tnog alkohola i dobro protresti. Više puta tijekom dana komadićem vate nanositi na lice.
Oblozi za suhu i umornu kožu 2 žlice svježih, usitnjenih listova borača preliti s pola litre kipuće, destilirane vode, ostaviti poklopljeno oko pola sata i procijediti. Gazu umočiti u tekućinu, lagano ocijediti i držati kao oblog na licu dvadesetak minuta.
Borač u kuhinji
Zbog ugodnog i osvježavajućeg okusa koji podsjeća na krastavac mladi i svježi listovi se kao začin dodaju salatama, umacima, varivima jogurtima i sirevima za mazanje. Prije upotrebe ih zbog neugodne bockave teksture uvijek treba sitno nasjeckati i paziti da se ne pretjera s količinom jer imaju jak okus. Kinezi ih pune i rolaju, slično kao što mi činimo s listovima kupusa ili vinove loze, a u Engleskoj se koriste za aromatiziranje pića.
U Njemačkoj je u proljeće posebno omiljen Frannkfurter Grüner Sauce (zeleni frankfurtski umak), koji uz borač sadrži i peršin, vlasac, dragušac, kiselicu, krvaru, kopar, a ponekad i kisele krastavce. Servira se uz kuhano ili pirjano meso, ribu, mlade krumpire. Listovi izmiješani sa sirom koriste se kao nadjev za tjesteninu Preporučljivo je da se listovi beru do pojave cvjetnih pupoljaka jer poslije sadrže veću količinu štetnih spojeva. Svježa stabljika narezana na komadiće koristi se kao dodatak aperitivima. Cvjetovi se koriste za ukrašavanje jela, svježi, kandirani ili smrznuti u kockicama leda.
Kandirani cvjetovi borača
Cvjetove ubrati po suhom i sunčanom vremenu i odvojiti ih od peteljki i lapova. Bjelanjce istući vilicom tako da se lagano zapjeni. Kistom tanko premazati latice i pažljivo ih posipati šećerom u prahu, prosijavajući ga kroz sito. Višak šećera otresti i cvijet ostaviti osušiti. Kandirane cvjetove čuvati u hermetički zatvorenim staklenkama i koristiti za ukrašavanje voćnih salata, torti, sladoleda, pudinga i drugih slastica.
Kolač od jogurta i naranče s boračom
Sastojci: 2 čaše brašna (4 dl), 1 čaša šećera, 1 vanilin šećer, 2 jaja, 1 čaša jogurta, 1/2 čaše ulja, 1 prašak za pecivo, 2 žličice naribane korice naranče. Sastojci za premazivanje i ukrašavanje: 1/2 šalice marmelade od naranči, 1 žlica likera od naranče, tučeno slatko vrhnje. Priprema: jaja, šećer i vanilin šećer izmiješati mikserom, dodati ulje, jogurt, brašno s praškom za pecivo i koricu naranče. Sipati u kalup premazan putrom i pobrašnjen. Peći oko 30 minuta na 180 oC (provjeriti čačkalicom da li je pečeno). Kolač premazati marmeladom od naranče prethodno izmiješane s likerom na laganoj vatri. Ohlađ en kolač narezati i ukrasiti tučenim slatkim vrhnjem i cvjetićima borača.
Limunada od borača
3-4 mlada lista borača, sok jednog limuna, 2 šalice vode, žlica bagremovog meda, cvjetići borača. Listove, sok limuna, vodu i med izmiješati u blenderu. Procijediti u čaše i ukrasiti cvjetićima borača.
Juha od borača
Sastojci: 150 g mladih listova borača, 1 glavica crvenog luka, 300 g krumpira, 8 dl povrtnog temeljca, 2 žlice maslaca, 1,5 dl vrhnja, sol, papar. Luk usitniti i lagano pirjati na maslacu dok ne omekša. Dodati sitno narezane listove borača, krumpir narezan na ploškice i zaliti s malo temeljca. Kuhati na laganoj vatri dok krumpir ne omekša. Izniješati štapnim mikserom, dodati temeljca do željene gustoće i začiniti po ukusu. Na kraju umiješati kiselo vrhnje. Juhu poslužiti posipanu s malo usitnjenih listića borača i pokojim cvjetićem.
 je jednogodišnja biljka koja samoniklo raste u Sredozemlju i južnoj Europi){kind=link}