Tegobe s probavom kod mnogih osoba izazivaju ne samo osjećaj nelagode, već mogu prouzročiti i ozbiljne posljedice za zdravlje. Blagodati prirode koje mogu pomoći pojačati peristaltiku i riješiti teškoće sa zatvorenom probavom, nalaze se u kori biljke krkavine, koja se u medicinske svrhe i prema preporuci liječnika koristi u čajnim mješavinama.

Krkavina (Frangula alnus L.) je listopadni, slabo razgranati grm visok 2-7 m. Listovi su tanki, široko ovalni s peteljkom, pri vrhu šiljasti i cjelovita ruba. Cvjetovi se razvijaju po 2 do 10 u paštitcima. Cvjetovi su dvospolni, bijele ili bijelozelenkaste boje.

Krkavina raste među grmljem (često se nalazi u zajednici s vrbom i johom), uz potoke i rijeke, uz rubove vlažnijih šuma, od nizinskih do gorskih predjela. Kora grana i mladih stabala koristi se u ljekovite svrhe od svibnja do srpnja. Osušena kora nema miris, sa vanjske strane je tamnosmeđa, a s unutarnje narančastožuta. Gorkastoslatkastog je okusa, blago sluzava.

Pojačava peristaltiku

Kora krkavine pojačava peristaltiku te se po preporuci liječnika upotrebljava u medicinske svrhe kao laksativ. Glavni sastojci i aktivne tvari su antrakinonski spojevi (najmanje 6 %), osobito glukofrangulin A i B, koji se kod skladištenja osušene kore nakon otcjepljivanja šećera pretvara u frangulin A i B.  Tako će aktivni  frangulin i glukofrangulin ubrzati rad crijeva te će resorpcija iz hranjivih tvari (a time i masti), biti manja što će olakšati mršavljenje.

Kora sadrži manju količinu trjeslovina i nešto alkaloida. Krkavina kao kopriva i maslačak, također utječe na poboljšanje rada jetre tj. lučenja žuči. Obična krkavina, pasji drijen ili pasjakovina (Rhamnus catharticus L.) koja raste na sunčanim suhim tlima diljem naše zemlje također ima laksativno djelovanje. Koriste se zreli crni plodovi koji se beru u jesen.

Čajna mješavina za čišćenje crijeva:

Kora krkavine (Frangulae cortex) 20 g

List oraha (Juglandis folium) 20 g

Herba dimnjačine (Fumariae folium) 20 g

Herba divlje maćuhice (Violae tricoloris herba) 20 g

Podanak pirike (Graminis rhizoma) 10 g

Herba koprive (Urticae herba) 10 g

Čajna mješavina koja djeluje na crijeva, jetru i žučni mjehur:

Kora krkavine (Frangulae cortex) 30 g

Korijen vodopije (Cichorii radix) 35 g

Korijen zečjeg trna (Ononidis radix) 35 g  

Čaj od krkavine

Prethodni članakPotočarka – vodena kraljica
Sljedeći članakPotpore za proizvođače šećerne repe za razdoblje od 2023. do 2027. godine
dr.sc. Renata Erhatić
Dr.sc. Renata Erhatić diplomirala je na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Na istom je fakultetu stekla stupanj magistra znanosti obranom magistarskog rada „Prinos i sadržaj biogenih elemenata ploda rajčice kao rezultat koncentracije NaCl-a u hranjivoj otopini“. Doktorsku disertaciju pod naslovom “Utjecaj supstrata i gnojidbe na rast, razvoj i kemijski sastav mirisave ljubičice (Viola odorata L.)“ obranila je 2012. Na Visokome gospodarskom učilištu u Križevcima radi od 2003., najprije kao stručni suradnik, potom kao predavač i viši predavač, a od 2018. kao profesor visoke škole. Također je izabrana u znanstveno zvanje znanstvenog suradnika iz područja biotehničkih znanosti. Na Preddiplomskom stručnom studiju Poljoprivreda predaje predmete Ljekovito i aromatično bilje, Bobičasto voće, Žitarice i Zrnate mahunarke, a na Specijalističkom diplomskom stručnom studiju Poljoprivreda nositeljica je predmeta Uzgoj ljekovitog i aromatičnog bilja u ekološkoj i održivoj proizvodnji. Od prvih dana zaposlenja na Visokom gospodarskom učilištu uključena je u stručni i znanstveno-istraživački rad. Objavila je elektronički nastavni materijal „Egzotične ljekovite biljne vrste“ te je sudjelovala u izradi priručnika „Korištenje kompostiranog biorazgradivog komunalnog otpada u održivoj poljoprivrednoj proizvodnji”. Sudjelovala je na brojnim domaćim i međunarodnim konferencijama te je objavila 80 znanstvenih i stručnih radova. Radila je na dva VIP projekta MPŠVG: „Unapređenje proizvodnje povrća korištenjem kalemljenih presadnica“ i „Korištenje kompostiranog biorazgradivog komunalnog otpada u održivoj poljoprivrednoj proizvodnji“ te dva znanstvena projekta: TEUCLIC „Taxonomy, Ecology and Utilization of Carob Tree (Cerotonia siliqua L.) and Bay Laurel (Laurus nobilis L.)“ i „Procjena adaptabilnosti hrvatskog sortimenta kukuruza i soje u funkciji oplemenjivanja za tolerantnost na sušu–AGRO-DROUGHT-ADAPT“. U sklopu navedenih projekata objavljeno je nekoliko znanstvenih, stručnih, završnih i diplomskih radova koji su predstavljeni na međunarodnim konferencijama. U sklopu Erasmus programa mobilnosti osposobljavala se na nekoliko visokoškolskih ustanova u inozemstvu.