Kadulja

Tko u vrtu ima kadulju ne mora se bojati bolesti – stara je i poznata izreka. Kadulja je začinska i ljekovita biljka. Njezin čaj izvrsno djeluje kod upala usne šupljine i ždrijela, djeluju smirujuće, ublažava znojenje (zbog toga se osobito preporučuje u razdoblju klimakterija), te na rad želuca i crijeva. Kao začin, kadulju (po mogućnosti svježu) dodajte juhama, kuhanom povrću, mesu, umacima i ribljim specijalitetima. Za grgljanje priredite čaj: 1 – 2 čajne žličice kadulje prelijte sa 1/4 l vode, lagano zagrijte dok ne zakipi i procijedite.

Artičoka

Artičoka je vrlo ukusna priredite li je kao salatu. Uzmite 6 mladih mekanih artičoka, uklonite vanjske tvrde listove a ostale odozgo ravno odrežite. Kuhajte ih u slanoj, zakiseljenoj vodi. Kuhane su kad ih s lakoćom možete probosti vilicom. Ocijedite ih i narežite na četvrtine, začinite salatnim umakom. Po želji ih možete preliti i majonezom. Kao ljekovita biljka proslavila se početkom ovog stoljeća. U ljekovite svrhe rabe se listovi i korijen. Gorki sokovi koje sadržavaju listovi i korijen reguliraju stvaranje želučanih sokova, ublažuju mučninu, osjećaj nadutosti i slabosti, pospješuju rad jetre, potiču stvaranje i lučenje žuči. Bolesnici sa žučnim kamencima tvrde da im lijekovi od artičoke čine dobro, te da imaju manje bolnih napadaja.

Artičoka djeluje i na snižavanje razine kolesterola i masti u krvi, te djeluje i lagano diuretički. Njezino djelovanje na probavne tegobe i grčeve koji ubrzo popuštaju, vrlo je cijenjeno, a isto tako dobro djeluje na živčanu napetost uzrokovanu modernim načinom života, koja je rezultat stresa, nervoze, ljutnje ili nemira.

Čubar

Sredstvo za poticanje teka, pospješuje probavu, uklanja vjetrove i napinjanje u crijevima, a kod različitih proljeva njegovo je djelovanje vrlo brzo. Uzmite 2 čajne žličice suhog čubra i prelijte ih sa 1/4 l kipuće vode, nakon desetak minuta procijedite i zasladite medom. Čubar je još bolji kao začinska biljka. Ugodna je mirisa te oštrog do gorkastog okusa. Ovaj začin odlično pristaje uz jaka domaća i masna jela (pečenke, kobasice, grah, slaninu i dr.).

Kičica

Svaki dobar lijek je gorak – narodna je izreka koja osobito vrijedi za kičicu. Njezin čaj pomaže kod želučanih tegoba, bljedunjavosti, slabokrvnosti, bolne i masne jetre, čisti krv a svi oni koje muče kožni osipi trebali bi češće piti čaj ili vino od kičice. U posljednje vrijeme kičica se koristi i za liječenje anorexie neurose – psihogeno uvjetovane odbojnosti mladih djevojaka prema hrani.
Priprema čaja od kičice: do vrha punu čajnu žličicu kičice prelijte sa 1/4 l hladne vode. Ostavite 6 – 10 sati a ponekad ga i promiješajte. Procijedite i ugrijte samo toliko da ga možete popiti. Nemojte ga zaslađivati, a najbolje ga je piti prije jela.
Vino od kičice: 30 g metvice i cijeli limun (narezan zajedno s korom) prelijte litrom blagog bijelog vina. Mješavinu ostavite 10 dana, procijedite i ulijte u bocu. Čaša ovog vina po potrebi ili svaki dan prije glavnog jela jača tijelo, pospješuje probavu, smiruje žuč i potiče tek.

Prethodni članakStaroštajerska kokoš – pasmina s tradicijom
Sljedeći članakBiljne juhe za biovrtlare
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.