U vrlo skromnoj paleti autohtonih hrvatskih proizvoda uzgojenih na prirodan način, hvarska lavanda – lavandula sigurno je među prvima, čije je ulje krčilo put u Evropu davno prije svih sporazuma i unija. Danas, kad je Hrvatska u Europskoj uniji, zahvaljujući trudu vrijednog dalmatinskog težaka, a uz pomoć države i lokalne uprave, organiziranim akcijama moguće je da se ponovo zaplave nekadašnja polja lavande na opožarenim površinama srednjodalmatinskih otoka. Uz osmišljene turističke staze, vjerujemo da će gosti u svom aktivnom odmoru pripomoći branju lavandinog cvijeta. Isto tako, nakon rekreativne žetve sa zadovoljstvom kušati, pojesti i popiti gastronomske delicije u seoskim gospodarstvima, a kao suvenir odnijeti svojim kućama lavandino ulje.
Ime lavanda, lat. Lavandula sp. potječe od latinske riječi lavare, što znači kupati. Ta riječ upućuje nas na korist njenog mirisnog eteričnog ulja u vodi za kupanje.
Uzgoj plave hvarske lavande
Hvarska lavanda ili hvarska plava raste kao polugrm do 60 cm u visinu, a u promjeru od oko 100 cm. Uspijeva na plitkom škrtom i krševitom tlu, na osunčanim stranama sve do 1500 metara nadmorske visine. Razmnožavanje lavande obavlja se reznicama, koje se režu početkom rujna, od dvogodišnjih grančica, dužine desetak centimetara. Reznice se ukorjenjuju u pijesak, a presađuju na stalno mjesto, kad mladi izdanci narastu desetak centimetara.
Do sada su uzgajivači lavande sadili domaću bijelu sortu lavande iz koje su dobivali nektar i ulja lošije kvalitete. Sada je vrijeme da, uz dužno štovanje i ostalih sorti, naša polja zaplavi plava hvarska lavanda, naša autohtona sorta. Nakon analize eteričnog ulja na Kemijsko-tehnološkom fakultetu u Splitu dokazala je da spada u vrlo kvalitetna i tražena ulja. Naime, analiza napravljena na uzorku eteričnog ulja dobivenom od čistog nasada plave lavande, pokazala je da ulje ima visok sadržaj linalola i linalil acetata. U isto vrijeme u njemu nije identificirano postojanje kamfora ili borneola, te se takvo ulje razlikuje od svih drugih ulja proizvedenih kod nas.
Vrijedni stručnjaci solinske tvrtke „Vitroplant“ počeli su prije više od dva desetljeća pripremati u svojim pogonima kvalitetan sadni materijal s dobro razvijenim korijenovim sustavom spremnim za sadnju na plantažama i u otočnom kamenjaru. Sadnja se obavljala od kraja rujna do kraja veljače iduće godine, kako bi maksimalno iskoristili kišno razdoblje.
Sadnice su se isporučivale u kontejnerima i već su bile razgranate. Tako su na polju, nakon samo dva podrezivanja vrhova u razmaku od mjesec dana, davale cvijet već prve godine. Tlo je obrađivano tijekom ljeta i rupe su se ostavljale iskopane da sunce i kiša prozrače tlo. Na jesen se dodavalo odležano stajsko i mineralno gnojivo, što kod sadnje pomaže biljci jer su tla na otocima siromašna organskom masom. Nakon sadnje mlade biljke povremeno bi okopali s ciljem rahljenja zemlje, uklanjanja korova i radi očuvanja vlage.
Eterično ulje
Iako se lavanda može koristiti za različite namjene, ipak se u Dalmaciji sadi najviše u cilju dobivanja eteričnog ulja i sortnog vrlo kvalitetnog meda. Ulje se stvara u biljci kao proizvod metabolizma, a glavni organi sakupljanja eteričnog ulja su cvjetovi. U eteričnom ulju ima oko 30-ak poznatih spojeva, a kao osnovni su alkoholi i esteri. Najvažniji pak predstavnik alkohola je linalol, a kod estera linalilacetat koji su presudni pri određivanju cijene ulja.
Eterično ulje lavande jako varira po kvaliteti i načinu branja, sušenja, destiliranja, te skladištenja ulja. Značajan element za postizanje kvalitete ulja predstavlja vrijeme berbe. Istraživanja su pokazala da sadržaj ulja raste do faze potpunog ocvjetavanja kad stagnira te se poslije te faze smanjuje. Eterično ulje se stvara u biljci kao proizvod metabolizma, a glavni organi skupljanja su cvjetovi. Stoga se preporučuje za dobivanje kvalitetnog ulja s visokim sadržajem estera branje pred sam kraj cvatnje. Također, odmah nakon branja trebalo bi se pristupiti destilaciji svježeg cvijeta. Sušenje cvatova lavande i kasnija destilacija suhog cvijeta u pravilu daje ulje s lošijom kvalitetom.
Način destilacije također utječe na kvalitetu ulja. Kotao ne bi trebao biti prenatrpan, tako da se omogući da se sve eterične žlijezde mogu otvoriti pod pritiskom pare u kotlu. Isto tako proces se mora izvoditi postupno, te paziti da temperatura vode kod hlađenja ne bude previsoka, što je čest slučaj kod naših kotlova.
Prema najnovijim istraživanjima plava hvarska lavanda daje prinos od 100 do 120 kilograma ulja po hektaru, na bazi nasada od 5 000 sadnica po hektaru. Navodnjavanjem ,,kap po kap’’, pravilnom rezidbom i gnojidbom ove se količine prinosa znatno povećavaju.
Obilno nektara, a malo peludi
Lavanda je jedna od najizdašnijih pčelinjih paša, cvjeta dva puta godišnje, prvi put obilno početkom svibnja, i drugi put slabije u rujnu, nakon prvih kasnoljetnih kiša. Cvatnja je redovita i sigurna, a cvatnja pojedinog grma traje i po mjesec dana. Cvijet je hemafroditan s karakterističnim laticama i intenzivno plavoljubičaste boje. Pčele ga rado posjećuju skupljajući obilne količine nektara te se smatra jednom od najmedonosnijih biljaka priobalja. Za pčelare je važno napomenuti da sa cvijeta lavande pčele ne skupljaju pelud, jer ga i nema. Stoga treba pripaziti, da unos nektara može biti izuzetno dobar, a da pčelinje zajednice mogu oslabiti, zbog nedostatka peludi u košnici. Danas se hidrolat lavande koristi u ekološkom načinu pčelarenja, kao uspješno antiseptičko, antibakterijsko, ali i antiparazitsko sredstvo.
Med od lavande je bistar i proziran, svjetložute boje, izraženog mirisa po lavandi i ugodnog okusa. Smatra se vrlo kvalitetnim sortnim medom, a kristalizira se nakon dva mjeseca od vrcanja.
Lavanda je prelijepa aromatična i hortikulturna biljka koja je obilježila povijest srednjedalmatinskih otoka, posebno otoka Hvara. Odgojila je i školovala mnoge generacije, stoga su i očekivanja mnogih stručnjaka, da će hvarska plava ponovno naći mjesto pod suncem i osvojiti novi naraštaj vrijednih težaka i pčelara Dalmacije. Posebno je to ako se zna da cijena lavandinog ulja, ali i lavandinog sortnog meda iz godine u godinu raste.
