Korijeni, lišće, cvijeće i plodovi biljaka već se dugo koriste za liječenje raznih bolesti, uključujući pretilost. Svaki iskusni nutricionist će reći da bi proces gubitka težine trebao započeti uravnoteženom prehranom, koja uključuje odbacivanje štetne hrane. Neki čajevi imaju sposobnost ubrzavanja metabolizma i uklanjanja toksina iz tijela. Ispijanje čajeva može biti pomoć u gubitku kilograma jer uz malo kalorija, smanjuju osjećaj gladi i daju dojam punine želuca što dovodi do smanjenog unosa hrane.

Mnogi čajevi su dobri diureticite pomažu izbacivanju viška vode i toksina iz organizma. Neke biljke su pogodne za smanjenje apetita i pomoć kod mršavljenja, a također imaju i terapijski učinak na cijelo tijelo.

Maslačak je izvrsna ljekovita biljka

Maslačak (Taraxacum officinale Weber)jevišegodišnja je zeljasta vrsta iz porodice Asteraceae. Maslačak raste posvuda na livadama, putevima, zapuštenim oranicama i u grmlju, od nizinskih predjela do predplaninskog pojasa. Osim vrlo ukusne salate u rano proljeće, maslačak je i izvrsna ljekovita biljka. Korijen je vretenast, doseže u tlu do 30 cm dubine. Na vrhu stabljika nalaze se cvjetne glavice zlatno-narančaste boje. Sjeme je izduženo, sive boje, a vjetar ga lako raznosi. Cijela biljka je otporna na niske temperature i prezimljava bez oštećenja. Svi dijelovi sadrže mliječno bijeli sok gorka okusa.

Korijen i mladi listovi sakupljaju se u rano proljeće, pred cvatnju kad sadrže najviše gorkih tvari, dok se stariji listovi sakupljaju od ožujka do svibnja te koriste svježi ili sušeni. Korijen i list maslačka sadrže gorke tvari (taraksacin), triterpene, seskviterpene, fitosterole i inulin. Korijen vađen u jesen ili rano proljeće sadrži veću količinu inulina te je vrlo koristan kod detoksikacije organizma, regenerira jetru te pomaže pri mršavljenju. Biljka sadrži i triterpene, flavonoide, fitosterole, kavenu kiselinu, karotinoide i mineralne tvari. List sadrži holin te se također upotrebljava kao dobar diuretik pa često dolazi u kombinaciji s nekim drugim vrstama u sastavu detox čajeva. Također koristi se kod problema s jetrom, loše probave), gihta, za poboljšanje rada gušterače te za liječenje kožnih bolesti.

 class=
Procvao maslačak u proljeće

Čajna mješavina za poticanje cjelokupnog metabolizma tijela:

  • Korijen i list maslačka (Taraxaci radix cum herba) 40 g
  • Korijen vodopije (Cichorii radix) 40 g
  • Korijen bedrenike (Pimpinellae radix) 20 g
  • Čajna mješavina koja čisti kožu i poboljšava rad jetre, crijeva i bubrega:
  • Korijen i list maslačka (Taraxaci radix cum herba) 20 g
  • Cvijet končare (Spireae flos) 20 g
  • Herba običnog tetrljana (Marrubii herba) 20 g
  • Podanak pirike (Graminis rhizoma) 20 g

Kopriva je bogata mineralima

Kopriva (Urtica dioica L.) je trajna zeljasta biljka, puzavog i razgranatog podanka iz porodice Lamiaceae. Stabljika je uspravna i naraste do 150 cm visine. Raste na polusjenovitim livadama, zapuštenim terenima, na ruderalnim staništima od nizina do planinskih područja. Za vrijeme cvatnje ubiru se nadzemni dijelovi biljke ili samo listovi.

Osušena biljka je bez mirisa i ima tek blago gorak ili trpak okus. Podzemni izdanci i korijenje iskopavaju se u jesen ili rano proljeće. Sadrži razne fitosterole, osobito ß-sitosterol i njegov glukozid. U cijeloj biljci, a osobito u cvjetovima, nalaze se flavonolni glikozidi.

U žarnim dlačicama nalaze se amini dok u zelenim djelovima prevladavaju acetikolin i kolin. Mladi izdanci i listovi su jestivi, bogati vitaminom C, mineralima (željezo, fosfor, kalcij). Čaj od listova koprive potiče izmjenu tvari u organizmu, kao blagi diuretik i kod problema s prostatom. Lektini su proteini ili glikoproteini koji se vežu s ugljikohidratima na površini stanica te se pretpostavlja da djeluju kod problema s povećanom prostatom.

 class=
Branje koprive
 class=
Sušena kopriva

Herba koprive zbog velike količine kalija djeluje diuretički, smanjuje razinu šećera pa se stoga nalazi u brojnim čajnim mješavinama koje se koriste kod povišenog šećera te pomaže pri mršavljenju. Vrlo djelotvorno olakšava reumatske tegobe (antiflogistik). Zbog antiflogističnog djelovanja koje vjerojatno temelji na sprječavanju nastanka prostaglandina bitno se umanjuje bol pri kretanju i u mirovanju. Djeluje protiv proljeva i pomaže kod hemoroida. Korijen koprive najčešće se koristi kod otežanog mokrenja zbog povećane prostate.

Čajna mješavina za poticanje cjelokupnog metabolizma tijela:

  • Herba koprive (Urticae herba) 20 g
  • Cvijet bazge (Sambuci flos) 20 g
  • Cvijet crnog trna (Pruni spinosae flos) 30 g
  • List breze (Betulae folium) 30 g

Podanak pirike je bogat silicijevom kiselinom

Pirika (Agropyron repens L.) je zeljasta trajnica s dugim, puzavim podankom koji prodire do 20 cm duboko u tlo i visokom uspravnom stabljikom na kojoj se nalaze uski, plosnati i hrapavi listovi. Cvate u lipnju i srpnju. Cvjetovi se razvijaju u gustim, uspravnim i približno 10 cm dugim klasovima. Vrlo je rasprostranjena vrsta.

Pirika je čest korov u našim krajevima, raste po zapuštenim mjestima, uz putove, živice te po vinogradima i voćnjacima. Podanak se sabire u jesen ili rano proljeće. Znatne količine se nađu pri preoravanju i drljanju oranica. Pri sakupljanju ga treba očistiti od sitnih korjenčića, odmah oprati i tako priređenog osušiti u tankom sloju na prozračnom mjestu. Pirika sadrži ugljikohidrate (54 %), bjelančevine (20 %), sluzi (11 %) i velike količine mineralnih tvari, osobito kalija i željeza.

Podanak pirike bogat je silicijevom kiselinom, ali i nekim drugim ljekovitim tvarima te pomaže kod problema kao što su: masna jetra, povišene masnoće u krvi, a poticanjem bubrega na rad kompletno čisti krv od toksina. Zbog velike količine sluzi, pirika lokalno djeluje na upale sluznice želuca i crijeva. To djelovanje pojačavaju i mineralne tvari, osobito kalij, jer smanjuje otekline kod upalnih procesa tkiva. Uzimanje svježeg soka od pirike prikladno je kod svih oblika nepravilne izmjene tvari u organizmu, odnosno poremećenog metabolizma. Stoga osušeni podanak pirike često dolazi u čajnim mješavinama kao pomoć pri mršavljenju.

 class=
Pirika
 class=
Čaj od pirike

Čajna mješavina za poticanje rada jetre i bubrega te pomoć kod mršavljenja:

  • Podanak pirike (Graminis rhizoma) 20 g
  • Korijen i herba maslačka (Taraxaci radix cum herba) 20 g
  • Korijen glatkog sladića (Liquiritiae radix) 20 g
  • Korijen ljupčaca (Levistici radix) 20 g
  • Korijen zečjeg trna (Ononidis radix) 20 g

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakPomoć biljkama u stresnim situacijama
Sljedeći članakMinistrica na Vijeću ministara o katastrofalnim posljedicama tuče
Avatar
Viši predavač na Visokom gospodarskom učilištu u Križevcima. Nositeljica je kolegija Ljekovito i aromatično bilje i suradnica na kolegiju Ukrasne biljne vrste u oblikovanju vrtova. Rođena je 28. ožujka 1969. godine u Koprivnici. Osnovnu školu i srednju poljoprivrednu školu završila je u Križevcima. Na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, smjer ratarstvo, diplomirala je 1997. godine. Poslijediplomski studij iz područja Bilinogojstva, smjer povrćarstvo, upisala je na istom fakultetu 2003. godine. Magistarski rad pod naslovom „Prinos i sadržaj biogenih elemenata ploda rajčice kao rezultat koncentracije NaCl-a u hranjivoj otopini“ obranila je 2008. godine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu. Doktorsku disertaciju pod naslovom “Utjecaj supstrata i gnojidbe na rast, razvoj i kemijski sastav mirisave ljubičice (Viola odorata L.)“ obranila je 2013. Od 1997. godine zaposlena je u poljoprivrednom poduzeću „Jakšinić“ kao odgovorna osoba za promet zaštitnim sredstvima, a od 2003. godine na Visokom gospodarskom učilištu u Križevcima na radnom mjestu stručnog suradnika. Tijekom rada na Visokom gospodarskom učilištu radila u agrokemijskom laboratoriju i sudjelovala u izradi analiza tla, biljnog materijala i vina, te u izvođenju stručne prakse na ekonomiji Visokog gospodarskog učilišta. Akademske godine 2006./2007. sudjeluje u izvođenju vježbi i stručne prakse iz modula „Žitarice i zrnate mahunarke“, a od akademske godine 2008./2009. sudjeluje i u izvođenju vježbi iz modula „Poljoprivredna botanika“. Akademske godine 2006./2007., 2007./2008., 2008./2009., 2010./2011. sudjelovala u izvođenju vježbi iz kolegija „Aromatsko, ljekovito i ukrasno bilje“. Od 2011./2012. sudjeluje u izvođenju nastave na kolegiju Aromatsko, ljekovito i ukrasno bilje, a od 2012./2013. na kolegiju Hmeljarstvo i bobičasto voće. Od 2014./2015. nositeljica je kolegija Ljekovito i aromatično bilje i suradnica na kolegiju Ukrasne biljne vrste u oblikovanju vrtova. Osim navedenog sudjelovala je kao član povjerenstva na 60 završnih radova te bila mentor na 12 završnih radova. Temeljem sudjelovanja u istraživačkom radu do sad je objavila 14 znanstvenih i 6 stručnih radova. Sudjelovala je i u izradi te prezentiranju radova na 14 znanstvenih skupova s međunarodnim sudjelovanjem. Od prvih dana zaposlenja na Visokom gospodarskom učilištu bila je uključena u stručni i znanstveno-istraživački rad, a završetkom poslijediplomskoga studija uključena je i u rad na VIP projektu “ Unapređenje proizvodnje povrća korištenjem kalemljenih presadnica“. Trenutno radi na jednom VIP projektu „Korištenje kompostiranog biorazgradivog komunalnogotpada u održivoj poljoprivrednoj proizvodnji“ i jednom znanstvenom projektu „Taxonomy, Ecology and utilization of carob tree (Cerotonia siliqua L.) and bay laurel (Laurus nobilis L.)“. Izbor u nastavno zvanje višeg predavača proveden je u travnju 2015.