Jedan gutljaj piva može biti osvježavajući trenutak u ljetni dan, ali iza svake boce krije se fascinantna priča – od sastojaka koji ga čine do ljudi koji ga stvaraju. Pivo, pjenušavi napitak gorkastog okusa, s niskim ili bezalkoholnim udjelom, već stoljećima okuplja ljude i kulture. Njegov temeljni sastojak, hmelj, pruža prepoznatljivu aromu, dok voda, pivski slad i kvasac donose život kroz proces vrenja.

No, priča o pivu nije samo priča o okusu. To je i priča o strasti, tradiciji i industriji. Hrvatska, zemlja poznata po svojoj bogatoj gastronomskoj ponudi, postala je pozornica zanimljive borbe – industrijskih i zanatskih pivovara.

Od mlina do boce: Kratak pogled u pivarsku čaroliju

Pivarska avantura počinje jednostavno – mljevenjem sastojaka. Slijede ukomljavanje, kuhanje, fermentacija, maturacija i, na kraju, pakiranje i distribucija. Iako proces podsjeća na proizvodnju vina, pivo ima svoju posebnu priču – priču o pivskoj sladovini koja se pretvara u napitak koji osvaja milijune diljem svijeta.

U Hrvatskoj, ova priča dobiva poseban okus zahvaljujući rastućem broju pivovara. Godine 2008. u zemlji je bilo svega 20 registriranih pivovara, dok ih je do 2023. broj narastao na čak 106. Taj porast od nevjerojatnih 430 % nije samo statistika – to je znak rastuće strasti prema pivu i prilika za male poduzetnike.

Industrijsko vs. craft: Dvije strane iste boce

Industrijske pivovare poput Zagrebačke, Karlovačke i Carlsberga (danas Heineken Hrvatska) dominiraju tržištem, zauzimajući čak 87 % proizvodnje. Njihove boce nude standardiziranu kvalitetu, istovjetan okus i dug rok trajanja. No, za prave ljubitelje piva, priča ne staje tu.

Na drugoj strani spektra nalaze se zanatske pivovare, ili kako ih ljubitelji piva od milja zovu – craft pivovare. Te male pivske radionice često započinju u kuhinjama svojih osnivača, stvarajući specifične okuse bez kemijskih dodataka i s puno pažnje prema detaljima. Craft pivo ne prolazi proces pasterizacije i filtracije, zbog čega je punijeg okusa i često s vidljivim talogom kvasca na dnu boce. Jedan takav primjer je Međimurski lepi dečki, pivovara koja se od 2016. uspješno bori na tržištu protiv velikana.

Craft pivo je punijeg okusa, Foto: shutterstock

Zlatne brojke i stvarni izazovi

Iako je proizvodnja piva u Hrvatskoj 2018. godine dosegnula 3.434 tisuće hektolitara, pandemija je donijela pad – do 2021. ta je brojka smanjena na 2.332 tisuće hektolitara. Potrošnja je također pala, ali domaća proizvodnja i dalje ne zadovoljava potrebe tržišta. Ostatak se podmiruje uvozom, što otvara vrata novim proizvođačima i dodatnim kapacitetima postojećih.

Sve veća popularnost craft piva ne znači samo uživanje u raznolikim okusima, već i priliku za Hrvatsku da poveća svoju proizvodnju, zadovolji potražnju i dodatno osnaži gospodarstvo.

Budućnost piva u Hrvatskoj: Okus koji čeka da ga otkrijemo

Dok velike pivovare nastavljaju dominirati, rast broja malih pivovara donosi bogatstvo okusa i izbor za potrošače. Hrvatska scena piva tako postaje prava arena u kojoj tradicija i inovacija pronalaze zajednički jezik.

Bez obzira jeste li ljubitelj industrijski proizvedenih lagera ili punijih okusa craft piva, jedno je sigurno – iza svake boce krije se priča vrijedna istraživanja. I sljedeći put kada podignete čašu, sjetite se svih koraka i strasti koja je uložena u stvaranje tog zlatnog napitka. Na zdravlje!

Proizvodni pogon pivovare Aggero d.o.o., Međimurski lepi dečki, Foto: Daniel Radek

Potražnja nadmašuje ponudu domaćeg piva, Foto: shutterstock

Pišu:

dr. sc. Marijana Bubanić;

doc. dr. sc. Dina Korent ;

Danijel Radek

Prethodni članakESF Consulting – stručnost koja donosi rezultate
Sljedeći članakObrada tla kao mjera korekcije klime
Gospodarski list
Gospodarski list – sve što vrijedi znati u poljoprivredi Gospodarski list najstariji je i najčitaniji hrvatski časopis za poljoprivredu, s tradicijom dugom preko 180 godina. Kroz tri stoljeća pomaže poljoprivrednicima stručnim, aktualnim i korisnim sadržajem te i danas svakih petnaest dana stiže na adrese svojih vjernih pretplatnika. Naši autori su priznati stručnjaci, znanstvenici i poljoprivrednici. Uz tiskana i online izdanja, posjeduje bogatu biblioteku knjiga pod nazivom - Obitelj i gospodarstvo, organizira razne stručne konferencije iz područja agrobiznisa, kroz društvene mreže aktivno sudjeluje u svakodnevnici ljubitelja prirode i poljoprivrede. Opravdano je najveći specijalizirani - poljoprivredni medij u regiji. Cilj Gospodarskog lista je ostao isti od prvog broja – znanjem jačati poljoprivredu i selo.