U prošlom broju Gospodarskog lista pisali smo o izloženosti ljudi parazitima te o njihovom čišćenju prirodnih putem pomoću raznih ljekovitih biljka poput timijana, majčine dušice, origana, kurkume i pelina. U ovom broju ćemo pisati o klinčiću i đumbiru koji služe ne samo kao sredstvo za uništavanje patogena već i za jačanje i pročišćavanje organizma.

Za čišćenje od parazita preporučuje se prirodno čišćenje organizma čak i zdravim osobama, barem jedanput godišnje, a moguće ga je provesti posebnim tretmanima kombinacijom određenih ljekovitih biljaka.

Klinčić se primjenjuje za uklanjanje lošeg zadaha

Klinčić, (Syzygium aromaticum L.) je porijeklom s Indonezijskih otoka, a u Europu su ga donijeli Arapi. Danas se uzgaja u Brazilu, Indiji, Šri Lanci, Tanzaniji i Madagaskaru. Klinčići su nezreli, neotvoreni cvjetni pupoljci zimzelenog tropskog drveta iz porodice Myrtaceae. Ovisno o zemljopisnom podneblju, razlikuje se boja cvijeta pa tako na Molučkim otocima raste kao svijetlosmeđi cvijet, a na Madagaskaru i u Zanzibaru kao tamnosmeđi. Klinčić se prvi puta spominje u kineskim zapisima još 400. g. pr. Kr. gdje su ga Rimljani počeli koristiti preko arapskih trgovaca. U naše krajeve davno su ga donijeli pomorci sa svojih putovanja. U Europi se prvi puta spominje još u trećem stoljeću.

Nekada se eterično ulje klinčića koristilo kao anestetik za dezinfekciju karijesa i korijenskih kanala zuba. Također, od davnina se primjenjuje za uklanjanje lošeg zadaha.

Zimzeleno stablo klinčićevca visine je do 20 m. Ima crvene cvjetne pupove i mirisave cvjetove koji su dvospolni. Plod je elipsoidna, tamnocrvena boba s jednom sjemenkom. Sušeni klinčić je začin koji se upotrebljava cijeli ili u prahu, u pikantnim i slatkim jelima. Dobiva se sušenjem pupoljaka koji se beru neposredno prije cvatnje i bogati su eteričnim uljima. Eterično ulje izdvaja se parnom destilacijom pupoljaka i vrlo je jak antiseptik te doprinosi očuvanju namirnica, uništavanju bakterija te potiče probavu. Glavne komponente tog ulja su eugenol (do 90 %), eugenil acetat i kariofilen.

Eterično ulje klinčića antimikrobnog je djelovanja. Koristi se kao želučani digestiv, analgetik, protiv mučnine i povraćanja, antireumatik, antineuralgik (sredstvo koje liječi neuralgije, tj. bolesti živaca), antispazmolitik (sredstvo koje utječe na opuštanje grčeva), antioksidans, antiseptik (sredstvo koje uništava patogene organizme), protiv virusa, karminativ (sredstvo protiv nadimanja) i ekspektorans (sredstvo koje pospješuje izbacivanje sekreta iz dišnih organa).

 class=
Stablo klinčića (Syzygium aromaticum L.)
 class=
Osušeni cvjetni pupoljci klinčića

Đumbir– univerzalni lijek za tjelesno čišćenje

Đumbir, Zingiber officinale Roscoe je trajna biljka iz porodice Zingiberaceae. Ta egzotična biljka izvorno dolazi iz sunčanih dijelova južne Azije i uvelike se uzgaja u tropskim i suptropskim zemljama poput Indije, Malezije, Kine, Jamajke i Nigerije. Marko Polo je u 9. stoljeću donio đumbir u Europu iz Kine. Tropskog je i suptropskog porijekla i jedna je od najstarijih kultiviranih biljaka. Biljka je čiji se podzemni razgranati gomoljasti rizom koristi kao začin. Danas se smatra najkvalitetnijim đumbirom onaj koji se uzgaja na Jamajci.

Koliko je đumbir bio tražen i omiljen začin u srednjem vijeku govori i podatak da je u Baselu jedna ulica nazvana “Đumbirova ulica“. U 16. stoljeću u Indiji s uzgojem biljke započinje Španjolac Mendoza, a prema podacima iz 1547. godine izvezeno je 1,1 milijun tona đumbira. Đumbir je bio poznat kao lijek arapskim liječnicima, a Plinije i Dioskorid opisuju aromatična svojstva đumbira. U literaturi o začinima iz 17. stoljeća opisuje se ljekovitost đumbira koji pomaže kod bolesti želuca, zubobolje, smanjenje težine i preznojavanja.

 class=
Mladi gomolj đumbira
 class=
Biljka đumbira

Na dalekom istoku đumbir se u obliku obloga koristi već 5000 godina za pojačanje cirkulacije krvi, protiv bolova, upale i oteklina. Spominje se u Konfucijevim spisima još 500-ih godina pr. Kr. te u kineskim i indijskim medicinskim tekstovima napisanim prije 2000 godina. U ajurvedskoj medicini đumbir se smatra univerzalnim lijekom za tjelesno i duhovno čišćenje. Zeljasta je trajnica s vodoravnim, račvasto razgranjenim podankom s debelim, čvorastim, postrance suženim člancima. Iz podanka izbijaju lisnate stabljike visoke do 1,5 m i nalik su stabljikama bambusa. Listovi su zeleni, kopljasti, dugi do 30 cm, širine 2-5 cm. Cvjetovi žute boje su gusto smješteni u klasovima na postranom, uspravnom batvu visokom 15-20 cm.

Plod je mesnati tobolac smješten unutar trajnih zalistaka. Đumbir je vrlo cijenjen kao začin i ljekovita biljka. Najkvalitetniji podanak dobiva se od biljaka koje su stare najmanje godinu dana. Stabljike i podanak đumbira koriste se u kulinarstvu kao začin pikantnim jelima ili aromatični dodatak. Okus mu je jak, ljutkast i oštar. Korijen se koristi cijeli tako da se oguli, nareže uzduž vlakna te prokuha ili koristi samljeven u prahu. Eterično ulje je zastupljeno u količini 1-3 %, a prevladavaju seskviterpeni (zingizeren i gingeron), razne smole, sluzi, škrob, cineol, citral i borneol. Glavni sastojci eteričnog ulja su: gingerin, linalol, kamfen, felandren, citral, cineol i borneol.

Đumbir je jedna od najcjenjenijih digestivnih biljaka i koristi se kao analgetik, antioksidans, antiseptik, antispazmolitik, aperitiv, antitusik, baktericid, karminativ, protiv glavobolje, ekspektorans, antipiretik (sredstvo koje smanjuje povišenu tjelesnu temperaturu) i stimulans (poticajno sredstvo).

 class=
Đumbir u prahu
 class=
Čaj od đumbira

Komadić korijena đumbira operite, naribajte na sitni ribež ili sitno isjeckajte na daščici, dodajte 4 dcl vode te kuhajte 10-ak minuta, potom procijedite, dodajte meda i limuna po želji te pijte čim je toplije moguće. Izvrsno zagrijava cijeli organizam, pripomaže kod upale sinusa, prehlade i slabe cirkulacije te potiče dobro raspoloženje.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakDemonstracija „Primjena bespilotnih letjelica (dronova) u poljoprivredi”
Sljedeći članakOd 1. svibnja privremena obustava ribolova okružujućim mrežama plivaricama
Avatar
Viši predavač na Visokom gospodarskom učilištu u Križevcima. Nositeljica je kolegija Ljekovito i aromatično bilje i suradnica na kolegiju Ukrasne biljne vrste u oblikovanju vrtova. Rođena je 28. ožujka 1969. godine u Koprivnici. Osnovnu školu i srednju poljoprivrednu školu završila je u Križevcima. Na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, smjer ratarstvo, diplomirala je 1997. godine. Poslijediplomski studij iz područja Bilinogojstva, smjer povrćarstvo, upisala je na istom fakultetu 2003. godine. Magistarski rad pod naslovom „Prinos i sadržaj biogenih elemenata ploda rajčice kao rezultat koncentracije NaCl-a u hranjivoj otopini“ obranila je 2008. godine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu. Doktorsku disertaciju pod naslovom “Utjecaj supstrata i gnojidbe na rast, razvoj i kemijski sastav mirisave ljubičice (Viola odorata L.)“ obranila je 2013. Od 1997. godine zaposlena je u poljoprivrednom poduzeću „Jakšinić“ kao odgovorna osoba za promet zaštitnim sredstvima, a od 2003. godine na Visokom gospodarskom učilištu u Križevcima na radnom mjestu stručnog suradnika. Tijekom rada na Visokom gospodarskom učilištu radila u agrokemijskom laboratoriju i sudjelovala u izradi analiza tla, biljnog materijala i vina, te u izvođenju stručne prakse na ekonomiji Visokog gospodarskog učilišta. Akademske godine 2006./2007. sudjeluje u izvođenju vježbi i stručne prakse iz modula „Žitarice i zrnate mahunarke“, a od akademske godine 2008./2009. sudjeluje i u izvođenju vježbi iz modula „Poljoprivredna botanika“. Akademske godine 2006./2007., 2007./2008., 2008./2009., 2010./2011. sudjelovala u izvođenju vježbi iz kolegija „Aromatsko, ljekovito i ukrasno bilje“. Od 2011./2012. sudjeluje u izvođenju nastave na kolegiju Aromatsko, ljekovito i ukrasno bilje, a od 2012./2013. na kolegiju Hmeljarstvo i bobičasto voće. Od 2014./2015. nositeljica je kolegija Ljekovito i aromatično bilje i suradnica na kolegiju Ukrasne biljne vrste u oblikovanju vrtova. Osim navedenog sudjelovala je kao član povjerenstva na 60 završnih radova te bila mentor na 12 završnih radova. Temeljem sudjelovanja u istraživačkom radu do sad je objavila 14 znanstvenih i 6 stručnih radova. Sudjelovala je i u izradi te prezentiranju radova na 14 znanstvenih skupova s međunarodnim sudjelovanjem. Od prvih dana zaposlenja na Visokom gospodarskom učilištu bila je uključena u stručni i znanstveno-istraživački rad, a završetkom poslijediplomskoga studija uključena je i u rad na VIP projektu “ Unapređenje proizvodnje povrća korištenjem kalemljenih presadnica“. Trenutno radi na jednom VIP projektu „Korištenje kompostiranog biorazgradivog komunalnogotpada u održivoj poljoprivrednoj proizvodnji“ i jednom znanstvenom projektu „Taxonomy, Ecology and utilization of carob tree (Cerotonia siliqua L.) and bay laurel (Laurus nobilis L.)“. Izbor u nastavno zvanje višeg predavača proveden je u travnju 2015.