Znanstvenici već duže vrijeme posvećuju veliku pozornost bobičastom voću. Brojne znanstvene studije pokazale su da konzumacija bobičastog voća može utjecati na prevenciju malignih bolesti. U veljači 2008. čitav broj časopisa Journal of Agricultural and Food Chemistry posvećen je blagotvornom djelovanju- ljekovitost bobičastog voća na organizam s posebnim osvrtom na biološki aktivne fenolne spojeve s antioksidativnim djelovanjem i antikancerogenim učinkom.

Njihovoj aktivnosti pridružuju se i vitamini s oksidativnim učinkom (vitamin C, provitamin A i vitamin D). Zahvaljujući visokom udjelu antioksidansa bobičasto voće dospjelo je na sam vrh liste od 25 namirnica koje djeluju protiv starenja. Pterostilben, koji možemo naći u jagodama, malinama, kupinama i grožđu, pozitivno djeluje na moždane funkcije i štiti moždane stanice od preranog oksidacijskog stresa.

JAGODE – ljekovitost bobičastog voća

VRTNA JAGODA (Fragaria x ananassa) je najpopularnije bobičasto voće koje se i kod nas sve više uzgaja. Poznato je oko 600 sorti jagoda, uglavnom žarkocrvene boje koje se razlikuju po okusu, veličini i teksturi. Vrtna jagoda uzgojena je tek sredinom 18. st., no unatoč dugogodišnjim pokušajima, nije dobivena iz šumske jagode, već križanjem virdžinijske jagode (F. virginiana), poznate po finom okusu, i čileanske jagode (F. chiloensis), poznate po veličini ploda. Iako su jagode danas dostupne čitave godine prava sezona domaćih jagoda traje od svibnja do srpnja. Tada su najukusnije, najkvalitetnije i najjeftinije. Najbolje ih je jesti svježe, a u hladnjaku se mogu čuvati najviše 2-3 dana.

Peru se neposredno prije uporabe. Nakon pranja odstranjuje se peteljka kako voda ne bi ušla u plod i pokvarila mu okus. Zamrzavanjem gube dio arome i čvrstoću pa ih je bolje zamrznuti u obliku pirea. 100 grama jagoda ima samo 33 kcal, a 90% ploda čini voda. Jagode sadrže čak 63mg% C vitamina, više no što ga imaju limun i naranča, pa sa 100g jagoda unesemo više od polovine dnevne preporučene količine C vitamina. Tu su i znatne količine folne kiseline, kalija, kalcija, fosfora, željeza i mangana. Željezo iz jagoda se dobro apsorbira zbog prisutnosti C vitamina pa su one pogodne za slabokrvne osobe.

Kalij pospješuje izlučivanje vode iz tkiva i povoljno djeluje na snižavanje krvnog tlaka. Ako se uzimaju prije jela, jagode blago potiču probavu i smanjuju glad. Fenolne fitokemikalije, antocijanini i elagična kiselina osiguravaju snažnu antioksidativnu i protuupalnu zaštitu. Velike količine jagoda prerade se u džemove, pekmeze i sokove. Koriste se i za izradu raznih kolača i slastica. Uz vrtnu jagodu u lipnju je i sezona ŠUMSKIH JAGODA (Fragaria vesca L.). U narodu je plod šumske jagode poznat kao lijek kod bolesti jetre, žuči i slezene, želučanih i crijevnih tegoba. Tkođer reume i gihta, skleroze krvnih žila, povišenog tlaka i infekcija urinarnog trakta.
Prethodni članakSuzbijanje korova u rajčici
Sljedeći članakLjetne opasnosti boravka u prirodi
Gospodarski list
Gospodarski list – sve što vrijedi znati u poljoprivredi Gospodarski list najstariji je i najčitaniji hrvatski časopis za poljoprivredu, s tradicijom dugom preko 180 godina. Kroz tri stoljeća pomaže poljoprivrednicima stručnim, aktualnim i korisnim sadržajem te i danas svakih petnaest dana stiže na adrese svojih vjernih pretplatnika. Naši autori su priznati stručnjaci, znanstvenici i poljoprivrednici. Uz tiskana i online izdanja, posjeduje bogatu biblioteku knjiga pod nazivom - Obitelj i gospodarstvo, organizira razne stručne konferencije iz područja agrobiznisa, kroz društvene mreže aktivno sudjeluje u svakodnevnici ljubitelja prirode i poljoprivrede. Opravdano je najveći specijalizirani - poljoprivredni medij u regiji. Cilj Gospodarskog lista je ostao isti od prvog broja – znanjem jačati poljoprivredu i selo.