Znanstvenici već duže vrijeme posvećuju veliku pozornost bobičastom voću. Brojne znanstvene studije pokazale su da konzumacija bobičastog voća može utjecati na prevenciju malignih bolesti. U veljači 2008. čitav broj časopisa Journal of Agricultural and Food Chemistry posvećen je blagotvornom djelovanju- ljekovitost bobičastog voća na organizam s posebnim osvrtom na biološki aktivne fenolne spojeve s antioksidativnim djelovanjem i antikancerogenim učinkom.

Njihovoj aktivnosti pridružuju se i vitamini s oksidativnim učinkom (vitamin C, provitamin A i vitamin D). Zahvaljujući visokom udjelu antioksidansa bobičasto voće dospjelo je na sam vrh liste od 25 namirnica koje djeluju protiv starenja. Pterostilben, koji možemo naći u jagodama, malinama, kupinama i grožđu, pozitivno djeluje na moždane funkcije i štiti moždane stanice od preranog oksidacijskog stresa.

JAGODE – ljekovitost bobičastog voća

VRTNA JAGODA (Fragaria x ananassa) je najpopularnije bobičasto voće koje se i kod nas sve više uzgaja. Poznato je oko 600 sorti jagoda, uglavnom žarkocrvene boje koje se razlikuju po okusu, veličini i teksturi. Vrtna jagoda uzgojena je tek sredinom 18. st., no unatoč dugogodišnjim pokušajima, nije dobivena iz šumske jagode, već križanjem virdžinijske jagode (F. virginiana), poznate po finom okusu, i čileanske jagode (F. chiloensis), poznate po veličini ploda. Iako su jagode danas dostupne čitave godine prava sezona domaćih jagoda traje od svibnja do srpnja. Tada su najukusnije, najkvalitetnije i najjeftinije. Najbolje ih je jesti svježe, a u hladnjaku se mogu čuvati najviše 2-3 dana.

Peru se neposredno prije uporabe. Nakon pranja odstranjuje se peteljka kako voda ne bi ušla u plod i pokvarila mu okus. Zamrzavanjem gube dio arome i čvrstoću pa ih je bolje zamrznuti u obliku pirea. 100 grama jagoda ima samo 33 kcal, a 90% ploda čini voda. Jagode sadrže čak 63mg% C vitamina, više no što ga imaju limun i naranča, pa sa 100g jagoda unesemo više od polovine dnevne preporučene količine C vitamina. Tu su i znatne količine folne kiseline, kalija, kalcija, fosfora, željeza i mangana. Željezo iz jagoda se dobro apsorbira zbog prisutnosti C vitamina pa su one pogodne za slabokrvne osobe.

Kalij pospješuje izlučivanje vode iz tkiva i povoljno djeluje na snižavanje krvnog tlaka. Ako se uzimaju prije jela, jagode blago potiču probavu i smanjuju glad. Fenolne fitokemikalije, antocijanini i elagična kiselina osiguravaju snažnu antioksidativnu i protuupalnu zaštitu. Velike količine jagoda prerade se u džemove, pekmeze i sokove. Koriste se i za izradu raznih kolača i slastica. Uz vrtnu jagodu u lipnju je i sezona ŠUMSKIH JAGODA (Fragaria vesca L.). U narodu je plod šumske jagode poznat kao lijek kod bolesti jetre, žuči i slezene, želučanih i crijevnih tegoba. Tkođer reume i gihta, skleroze krvnih žila, povišenog tlaka i infekcija urinarnog trakta.
Prethodni članakSuzbijanje korova u rajčici
Sljedeći članakLjetne opasnosti boravka u prirodi
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.